Ova zemlja izvan Europe druga je na svijetu po broju rimskih ruševina! Ima ih gotovo jednako kao u Italiji

Zemlja koja ima mediteransku obalu, Saharu, bogatu povijest i slojevitu kulturu devedesetih godina prošlog stoljeća praktički je nestala s turističke karte desetljeće. Ne zato što je prestala biti zanimljiva, nego zato što je postala neprohodna: ceste su postale opasne, sela zatvorena, gradovi nesigurni. Stoga je Alžir u to vrijeme bio zemlja koju je bilo pametnije izbjegavati na putovanju. Zemlja je tijekom tih godina zbog građanskog rata bila gotovo u potpunosti isključena iz međunarodnih turističkih tokova. Proći će dugi niz godina nakon rata dok se Alžir ponovno ne vrati na kartu poželjnih lokacija za odmor.

Međutim, posljednjih godina sve više istraživača i putnika ponovno otkriva iznimnu povijesnu baštinu ove zemlje, uključujući brojne UNESCO-ove lokalitete. Ako već niste znali, sjeverni dio Alžira jedno je od najbogatijih arheoloških područja rimskog svijeta, a po gustoći i očuvanosti rimskih lokaliteta zauzima drugo mjesto u svijetu, odmah nakon Italije.

Rimljani su na područje današnjeg Alžira stigli 24. godine nove ere te su postupno razvili mrežu gradova, vojnih utvrda i urbanih središta, čiji ostaci danas stoje kao turistička atrakcija. Jedan od najpoznatijih i najbolje očuvanih primjera je Timgad, antički Thamugadi, osnovan u doba cara Trajana kao vojna kolonija. Grad je projektiran po strogom mrežastom planu koji je i danas jasno vidljiv, uključujući ulice, termalne kupelji, stambene objekte, javnu knjižnicu i kazalište. Posebno se ističe Trajanov slavoluk, a život u gradu trajao je od 2. stoljeća pa sve do 8. stoljeća.

Drugi značajan lokalitet je Djemila, smještena na planinskoj padini sjevernog Alžira. Osnovana je krajem 1. stoljeća kao Cuicul, razvijala se kao veteranska kolonija. Grad se ističe forumima, hramovima, kućama i ranokršćanskim bazilikama koje su zamijenile ranije rimske strukture. Među najvažnijim spomenicima nalaze se Slavoluk Karakale, hram gens Septimija te kazalište kapaciteta oko 3000 ljudi, uz muzej s iznimnom zbirkom mozaika.

Tiddis je manje poznat lokalitet, ali oni koji su ga posjetili tvrde da je najautentičniji. Iako slabije očuvan, sadrži sve ključne elemente rimskog urbanog prostora, uključujući popločane ulice, hram Mitre, slavoluk, cisterne i forum. Ovaj lokalitet obično je manje posjećen i često gotovo potpuno prazan, što vam daje posebnu priliku da doživite pravu atmosferu.

Suprotno Tiddisu, na obali Sredozemnog mora nalazi se jedno od najposjećenijih arheoloških područja u zemlji, grad Tipasa. Sačuvani su ostaci velikih bazilika, amfiteatra, kupališta i groblja, dok su na višim brežuljcima smještene monumentalne crkve i javne građevine. Luka i sarkofazi ukazuju na bogatstvo antičkog grada. Grad je imao dug kontinuitet, od feničkog i punskog razdoblja do rimskog i ranokršćanskog doba. Povijest Tipase završava u 5. stoljeću nakon vandalskih osvajanja i progona stanovništva.

Hippo Regius, današnji Annaba, predstavlja još jedan važan rimski grad. Smješten u krajoliku koji se proteže od obale prema unutrašnjosti, poznat je po povezanosti sa svetim Augustinom. Očuvani ostaci uključuju vile, baziliku, forum, trgove i stambene četvrti, uz bogate mozaike i monumentalne stupove.

Najstariji lokalitet pod zaštitom UNESCO-a u Alžiru nosi naziv Tassili n’Ajjer, a smjestio se na jugu zemlje. Riječ je o golemom prostoru sa slikama na stijenama s oko 15 000 crteža i gravura nastalih od 10. tisućljeća prije Krista. Prikazuju život ljudi i životinja u razdoblju kada je Sahara bila zelena savana, uključujući vrste koje danas više ne postoje u regiji.

Jedan od poznatijih gradova je i Konstantin, smješten na složenom reljefu s klisurama i dolinama, a poznat je po mostovima koji povezuju različite dijelove urbanog prostora te brojnim povijesnim lokalitetima. Grad ima dugu povijest koja počinje s Feničanima, nastavlja se kroz numidsko i rimsko razdoblje te dobiva današnji naziv po caru Konstantinu Velikom.

Tebessa, Lambaesis, Madaura, Giru Mons i Sétif dodatno potvrđuju iznimnu koncentraciju rimskih i ranokršćanskih lokaliteta u regiji. Tebessa čuva slavoluke, hramove i bazilike, Lambaesis je poznat po vojnoj infrastrukturi Treće augustovske legije, dok Madaura ima poveznicu s rimskim piscem Apulejem. Sétif je bio veteranska kolonija s ostacima cirkusa i bazilika.

Alžir se danas postupno ponovno otvara kao arheološka i kulturna destinacija. Njegova rimska baština, zajedno s feničkim, numidskim i ranokršćanskim slojevima, čini ga jednim od najvažnijih, ali još uvijek nedovoljno poznatih povijesnih prostora Mediterana.