Samozatajnu dalmatinsku ljepoticu nazivaju ‘planinom s tisuću lica’: po svojem je sastavu svjetski fenomen i obiluje izvorima vode

Postoje neke doista neobične planine. A ova, smještena u središtu Šibensko-kninske županije, nekako osamljena i drugačija od ostatka Dinarida, s pogledom na Miljevački plato te rijeke Krku i Čikolu, ali čak i more od kojeg je dijeli 30-ak kilometara, jedna je od takvih. Nerazvikano je to carstvo prirode kojem tepaju ‘planina s tisuću lica’. No, službeno joj je naziv planina Promina.

Planina Promina uzdiže se do visine od 1148 metara, a smjestila se sjeverno od Drniša te južno od Knina. Pruža se, u duljini oko oko 10 kilometara, u smjeru sjeverozapad–jugoistok, a od Bosne i Hercegovine je dijeli ista kilometraža kao i od Jadranskog mora. Izdiže se, u svojoj okolici, kažu za nju, poput otoka, a ime je dobila po Promoni, prapovijesnom naselju kojeg su Rimljani razorili u 1. stoljeću pr. Kr.

Najviši joj je vrh Čavnovka, a ime je dobio po staroj kapelici koja je nekada stajala na vrhu. Danas se u ograđenom prostoru na vrhu nalaze ostaci bivšeg vojnog kompleksa te telekomunikacijski odašiljači. Kretanje uz vanjsku stranu ograde zabranjeno je, navode na stranici Planinarenje.hr, zbog opasnosti od mina.

Planina Promina posebna je i po svom sastavu. Naime, nju čine tzv. prominske naslage. „Brojni stručnjaci već iz razdoblja Austrougarske bili su opčinjeni Prominom te su objasnili posebnost njenih naslaga pojmom ‘prominske naslage'”, pišu na stranici Planinarskog društva Promina, navodeći da su te naslage geomorfološki fenomen koji se ne može pronaći nigdje u svijetu. Riječ je o taložnim stijenama koje su nastajale prije približno 37 do 28 milijuna godina, a u čijem se sastavu nalaze konglomerati, lapori, vapnenci te smeđi ugljen. To planinarsko društvo također navodi kako su taj taložni materijal, mulj, zemlju i stijenje, iz unutrašnjosti donosila prapovijesna mora i rijeke. Upravio stoga uzdigla se kao otok na tamošnjem vapnencu.

Dobar dio tih naslaga, navode dalje, drži veliku količinu vode ‘živom’ pa je iznimno bogata vodom i izvorima – Zvijezda, Mijalovac, Bunarić, Malo točilo, Veliko točilo, Bukovac, Lipovac, Stipino vrilo samo su neki od tamošnjih izvora. Što se tiče vode i slapova ističe se potok Driskoč koji se, kada bude obilje vode, može pohvaliti s dva slapišta – 500 metara niže od planinarskog doma te kod zaseoka Aralice.

Šumskog pokriva baš i nema. Dobar dio njega nepovratno je stradao u šumskom požaru 2017. godine i šume se danas mogu pronaći samo na njezinim sjevernim padinama. No, planina Promina je već dugo poznata po rudnim bogatstvima. Tamo su pronađena nalazišta ugljena, ali i boksita, koji je dugo vremena bio vađen iz njezine utrobe. Na toj su planini ‘niknuli’ i rudnici, na nekoliko različitih lokacija, a sjedište im je bilo u Siveriću. Obiluje i arheološkim nalazištima, a ljepotom se ističe i utvrda Nečven.

Planina Promina je među ljubiteljima prirode bila oduvijek voljeno mjesto. Premrežena je planinarskim stazama, kaže da ima po jedna iz svakog sela koje je ikada gravitiralo njoj radi izvora vode, a idealna je za šetnje, vožnju biciklom ili trčanje. ‘Opremljena’ je i planinarskom kućom koja nosi njezino ime te se nalazi na nadmorskoj visini od 850 metara. Tome da je voljena doprinosi i činjenica da je prometno pristupačna, a do samog vrha vodi i makadamski put.

Planina Promina nudi i iznenađenja u smislu biljnog i životinjskog svijeta. Na njoj se može pronaći nekoliko vrsta hrasta, niz mirišljavog bilja kao što su kadulja, majčina dušica, smilje. Tamo raste i endemična Gospina papučica. Obitava na njoj i niz ptica, ali i zmija te gušterica, kao i jazavci, kune, zečevi, divokoze, lisice, čagljevi i srne. Kažu i vuk te čak i medvjed.