Obnovljena je jedna od najposebnijih ruta u Hrvatskoj: duga je 7 kilometara i pravi je muzej na otvorenom

Za one koji vole hodati, Hrvatska krije zaista bezbroj različitih mogućnosti. Planinarske staze, lakše ili teže, uvijek popularne šetnice uz more, šetnice kroz šumu, čak šetnice u krošnjama i pod krošnjama… Izbora zaista ne nedostaje. Samo u Istri postoji niz uređenih pješačkih i poučnih staza, ali jedna se među njima ipak ističe. To je Aleja glagoljaša, kulturna ruta koja spaja Roč i Hum, na kojoj je svih 11 spomenika nedavno kompletno obnovljeno.

Aleja glagoljaša nije klasična aleja niti jedna velika atrakcija koju obiđete u nekoliko minuta. Ona je zapravo sedam kilometara duga priča ispisana u kamenu, koja počinje podno Roča, a završava na vratima Huma. Na njoj je postavljeno je 11 pojedinačnih spomenika posvećenih glagoljici, glagoljašima i razvoju hrvatske pismenosti u Istri.

No desetljeća kiše, sunca, vjetra i vegetacije ostavila su trag na kamenim spomenicima. HRT piše kako je obnova je trajala godinu dana, a uređeno je svih 11 spomenika, sanirana su oštećenja, očišćen kamen, obnovljena slova i uređen okoliš.

Aleja je projekt Čakavskog sabora, navodi službena stranica Istra.hr. Idejni začetnik bio je književnik Zvane Črnja, a osmislili su je profesor Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš. Nastajala je od 1977. do 1985. godine, a lokacija uz cestu između Roča i Huma nije odabrana slučajno. Središnja Istra stoljećima je bila jedno od važnih područja hrvatskoga glagoljaštva, a upravo je Roč bio značajno središte pismenosti, nakladništva i tiskarstva. Glagoljica se smatra najstarijim slavenskim pismom, nastalim u 9. stoljeću, a na hrvatskom se prostoru održala mnogo dulje nego u većini drugih slavenskih sredina.

Prvi spomenik u nizu, koji se nalazi podno Roča, je Stup Čakavskog sabora. Skulptura je to u obliku glagoljskog slova S koje simbolizira prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti. Nakon njega s lijeve i desne strane ceste, sve do humskih gradskih vrata, nižu se preostalih deset spomenika: Stol Ćirila i Metoda, Sijelo Klimenta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskog, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja te Spomenik otporu i slobodi. Posljednja postaja su bakrena Vrata Huma. Svaka skulptura krije posebnu priču i predstavlja jednu epizodu iz kulturne povijesti, pa ova Aleja na najbolji mogući način spaja učenje, šetnju i boravak na otvorenom.

Ako želite posjetiti ovo neobično mjesto, dobra je vijest da je Aleja glagoljaša vrlo dostupna posjetiteljima. Najjednostavnije je krenuti autom, pa zastati kod svakog spomenika, odlična je opcija i bicikl, a ako se odlučite za šetnju trebate imati na umu da se nakon 7 kilometara morate vratiti na početnu točku, što znači da ćete prehodati ukupno 14. Aleja nije uređena pješačka staza odvojena od prometa, pa treba računati i na povremene automobile.

Izlet je najbolje započeti u Roču, prošetati njegovom starom jezgrom i upoznati mjesto koje je stoljećima bilo povezano s glagoljaškom tradicijom, a zatim krenuti prema Humu. Bilo da šetate, vozite bicikl ili od spomenika do spomenika idete automobilom, svakako odvojite dovoljno vremena i za istraživanje Huma, mjesta koje se reklamira sloganom „najmanji grad na svijetu“, iako nema status grada. Ali ima prekrasne kamene ulice i šarm kojem je teško odoljeti.

Ako vam ostane još vremena, izlet možete završiti u Kotlima, selu na rijeci Mirni koje od Huma udaljeno tek par minuta automobilom. Kotli su poznati po kamenim kućama, nekadašnjim mlinovima i neobičnim udubljenjima koje je voda izdubila u stijeni.