Čak 90 posto površine ovog europskog grada leži ispod razine mora! Dom je za više od 300 nebodera i najvećeg umjetničkog djela na svijetu

Malo tko nije čuo za ime ovog grada. Drugi najveći grad Nizozemske, Rotterdam, na glasu je kao važna i moćna luka, najveća u Europi i jedna od najvećih na svijetu. No, iako je to najčešće viđeno ‘lice’ tog grada, on je mnogo više od toga – Rotterdam je i multikulturalna košnica i grad inovacija i grad zanimljive arhitekture. Ovo su neke od činjenica koje bi vas mogle inspirirati da ga jednog dana, ako još niste, posjetite.

Počeci Rotterdama sežu u 13. stoljeće i tada malo naselje Rotta koje se hrvalo s poplavama i kojem je šansu za daljnji razvitak dala izgradnja brane. Godine 1340. mjesto je dobilo status grada, što je značilo da su njegovi stanovnici mogli izgraditi obrambeni zid, održavati sajmove i trgovati… Iz tih skromnih početaka kroz stoljeća je Roffa, Rotjeknor ili Rotje, sve redom nadimci Rotterdama, narastao u najveću pomorsku luku u Europi, gledano u tonaži tereta koji prolazi kroz nju čak gotovo dvostruko ‘težu’ od Antwerpena i Hamburga. Veće od nje nalaze se jedino u Aziji, a Rotterdam je zapravo jedina europska luka koja se nalazi među 10 najvećih svjetskih lučkih gorostasa.

Otporan je to i ‘tvrdoglav’ grad, na što ukazuju i slogani, odnosno mota koja se vežu uz njega. Primjerice, jedan od njih je ‘jači kroz borbu’. Druga se odnosi na onu ‘nemoj puno pričati, samo učini’. A očito i mora biti tako kada se čak 90 posto grada nalazi ispod razine mora. No, štiti ga odličan sustav nasipa i brana, tzv. Projekt Delta, koji se smatra jednim od modernih svjetskih čuda i kojim je morska obalna linija jugozapadne Nizozemske skraćena sa 700 na samo 80 kilometara.

Rotterdam je poznat kao istinski ‘melting pot’. Naime, čak više od polovice stanovnika tog grada čine osobe koje su doselile iz drugih krajeva svijeta ili su potomci roditelja koji su to napravili. A ta se njegova multikulturalnost ogleda na svakom koraku – od gastronomske ponude do festivala, a dom je i velikim multinacionalnim kompanijama te brojnim svjetski slavnim sveučilištima.

Ako tražite ono ‘tipično nizozemsko’ – starinsku vjetrenjaču, primjerice – u Rotterdamu je nećete pronaći. Naime, Rotterdam slovi za iznimno moderan grad, a njegova su modernost i suvremenost proizašle iz uništenja u Drugom svjetskom ratu. U 15 minuta uništeno je oko 30 tisuća zdanja, oko 80 tisuća stanovnika ostalo je bez krova nad glavom, njih 850 je poginulo. Na razmjere tog uništenja i danas podsjećaju oznake vatre u centru grada, njih 400-tinjak. Dakle, grad se praktički rodio iznova, a produkt su moderna rješenja i jedinstvena arhitektura. Primjerice, slavne ‘kockaste kuće’, odnosno cube houses, samo su jedan od razvikanih primjera.

Rotterdam bismo mogli nazvati i gradom nebodera. Naime, on je dom prve visoke zgrade podignute u Europi. Kad je bila završena 1898. godine Witte Huis bila je, sa svojih 10 katova i 43 metra visine, najviša zgrada u Europi. Danas je nacionalni spomenik kojeg ‘zasjenjuju’ mnogo viši divovi. Primjerice, Euromast, visok 185 metara, koji predstavlja najviše javno dostupno zdanje u Nizozemskoj. U biti, Rotterdam je dom čak 352 nebodera, do kojih je najviši Zalmhaventoren s 215 metara. Mnogi od tih divova ‘žive’ na tzv. ‘Manhattanu na Maasu’, kako zovu četvrt Kop van Zuid.

Rotterdam se isto tako može pohvaliti činjenicom da ima čak tri profesionalna nogometna kluba – najveći od njih je Feyenoord, dok se druga dva zovu Sparta Rotterdam i Excelsior. Osim što je, dakle, grad ‘nogometnih klubova’, Rotterdam je i grad jela po imenu Kapsalon. Riječ je o jelu koje je izumio frizer, a koje bismo mogli opisati kao ‘prilagođeni’ kebab. Povrh svega toga, Rotterdam je i dom natkrivene tržnice Markthala, danas simbola grada, koji pak je dom najvećeg umjetničkog djela na svijetu. Ono se, na krovu tog zdanja, proteže na impozantnih 11 tisuća metara kvadratnih.