Kvizovi
U napušteni grad duhova slučajno su svratili studenti, oduševili se i ostali zauvijek. Danas ih je tamo oko 25, žive umjetnost, a obilaze ih i turisti
Dok prolaze uskom obalnom cestom otoka Langøya u arhipelagu Vesterålen u sjevernoj Norveškoj, mnogi se zapitaju kako bi uopće itko mogao živjeti ovdje. S jedne strane okružuje vas nepredvidiv i hladan ocean, a s druge strane strmovite planine i nepristupačan teren. Automobili se ovdje jedva mimoiđu, a koliko su nepovoljni uvjeti za život svjedoči i činjenica da je maleno ribarsko selo Nyksund napuštano čak tri puta u svojoj povijesti. No, upravo su izazovni uvjeti i udaljenost od užurbanog, modernog načina života prije tridesetak godina privukli skupinu studenata iz Berlina koji su putovali sjevernom Norveškom. Oni su se ovdje doselili i stvorili pravu malu oazu za ugodan život i sigurnu luku za putnike koji trebaju utočište i predah.
NYKSUND JE NEKOĆ BIO JEDNO OD NAJŽIVLJIH RIBARSKIH SELA, PROSPERITETNO MJESTO SA SVIJETLOM BUDUĆNOŠĆU. SVE DOK NIJE POSTAO GRAD DUHOVA 1970-IH
Prvi zabilježeni spisi o naselju Nyksund datiraju iz 1601. godine, no pretpostavlja se da su ljudi ovdje nastanjivali mnogo prije. Zašto? Norveški otoci Vesterålen leže blizu ruba norveškog kontinentalnog pojasa, što znači da su tamošnje duboke vode savršene za ribolov. Unatoč izazovima života u udaljenom i izloženom dijelu sjeverne Norveške, Nyksund je privlačio strastvene ribare te je u jednom trenutku postao dom nevjerojatnoj populaciji od 800 stanovnika, piše magazin Forbes.
Dok se ribolovna tehnologija neprestano usavršavala, a plovila postajala sve impozantnija, Nyksundova malena luka postupno je utihnula. Ulogu vodeće ribarske luke tog kraja preuzeo je Myre, a Nyksund, nekoć živahno selo, zamrlo je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, preobražavajući se u sablasni grad duhova. U tom ključnom razdoblju, norveška je vlada provodila prisilno preseljenje iz Nyksunda, pružajući financijsku podršku stanovnicima da se smjeste u obližnje gradove. Među njima je bio i spomenuti Myre, udaljen tek 11 kilometara, danas uspješan centar za preradu ribe.
SELO JE DANAS NASELJENO ŽIVAHNIM BERLINCIMA I UMJETNICIMA
Kako je selo po treći put napušteno, činilo se da je svaka nada za Nyksund izgubljena. No, sredinom 1980-ih, skupina mladih njemačkih studenata slučajno je otkrila Nyksund na putovanju oko Vesterålena. U selu su vidjeli potencijal koji nitko drugi nije vidio. Ubrzo je grupa započela društveni projekt dovođenja mladih iz Berlina kako bi obnovili zgrade. Mještani Vesterålena, koji isprva nisu bili sretni s projektom, ubrzo su prihvatili ideju. Više desetaka lokalnih stanovnika se pridružilo, pruživši podršku studentima tijekom renoviranja kuća, pokretanja poslova i oživljavanja Nyksunda.
BROJ STANOVNIKA KOJI BORAVE TIJEKOM CIJELE GODINE SADA JE DVOZNAMENKAST, A PO PRVI PUT U 30 GODINA DJEČIJA KOLICA VIĐENA SU NA ULICAMA
Danas je Nyksund dom za oko 25 stalnih stanovnika i funkcionira kao turističko odredište. Ima mjesta za prenoćište, par restorana, kafića, trgovinu rabljenom robom… Također, nekoliko darovitih umjetnika i strastvenih fotografa je odabralo ovu oazu kako bi stvorili vlastite umjetničke galerije, unoseći dodatni sjaj u već predivan krajolik. Ljeti se lokalno stanovništvo aktivira, organizirajući raznolike događaje i koncerte. Nyksund se također ističe kao izvrsna polazna točka za zaljubljenike u planinarenje, smješten na početku čuvene Dronningrute, ili Kraljičine staze, nazvane po norveškoj kraljici koja gaji posebnu privrženost prema ovom području.
RAJ ZA DIGITALNE NOMADE
Kako piše Turistička zajednica Norveške na svojim web stranicama, ova mala i neobična zajednica danas ima rijetku, vrlo kreativnu vibru i nudi nekoliko coworking prostora, umjetničke galerije, pa čak i studio za snimanje. Dakle, ako ste ikada sanjali o tome da radite u sjevernoj Norveškoj, Nyksund je idealna destinacija za vas! Anders Megafon Frantzen vlasnik je Arthur-Brygga, legendarnog puba u kojem se vikendima odvijaju koncerti. Njegov san bio je stvoriti mjesto koje će okupljati ljude, gdje bi umjetnici mogli dolaziti i ostati duže vrijeme kako bi kreativno radili.
