'Tekući pilav'
Mjesta
Ovo nerazvikano mjesto nedaleko od Zadra, smješteno podno moćnog Velebita, pravi je raj za ljubitelje prirode i lovce na dobre fotografije
Rivijera Paklenica iznova nas oduševljava svojim kontrastnim pejzažima – stjenovita obala i bajkovite uvale, zelene šume i planinski vrhunci – ondje se sve stapa u jednu cjelinu, toliko savršenu da vam nikad ne može dosaditi. A njezin svojevrsni centar i polazišna točka za obilaske okolnih ljepota definitivno je Starigrad, naselje na krajnjem sjeverozapadu Zadarske županije, smješteno podno moćnog Velebita, na čijim južnim padinama ponosno stoji Nacionalni park Paklenica.
U STARIGRADU ŽIVI OKO 1700 STANOVNIKA, A OKRUŽUJE GA VELIČANSTVENA PRIRODA IDEALNA ZA ODMOR I BIJEG OD SVEGA!
Ovaj dragulj nastao je na temeljima drevnog antičkog grada Argyruntuma, a danas je omiljena turistička destinacija u kojoj tijekom godine živi oko 1700 stanovnika. Veličanstvena priroda koja ga okružuje čini ga idealnim za ljetovanje, no Starigrad je puno više od toga – obožavaju ga planinari, alpinisti te ljubitelji adrenalina i aktivnog odmora općenito.
Jer nema ljepšeg mjesta za hodanje i planinarenje od NP Paklenice. Jeste li znali da su bukove šume unutar Parka u srpnju 2017. godine uvrštene na popis UNESCO-ove svjetske baštine? Njihove krošnje pratit će vas na više od 150 kilometara pješačkih staza kojima možete doći do najviših velebitskih vrhova – to su Vaganski vrh na 1757 i Sveto brdo na 1753 metra nadmorske visine. A kad smo već kod mora, valja napomenuti da je NP Paklenica od njega udaljen svega dva kilometra.
Na samom ulazu u kanjon Velike Paklenice nalaze se impresivne litice, kao stvorene za penjače i alpiniste. U ovom kraju, točnije na brzacima gornjeg toka rijeke Zrmanje, možete isprobati rafting i kanuing, a na svoje će doći i oni koji preferiraju vožnju na dva kotača – biciklističke staze, duge 40-ak kilometara, također su besprijekorno uređene i povest će vas na nezaboravnu avanturu kroz netaknutu divljinu koja naprosto oduzima dah.
ČAROBNE PLAŽE I MAGIČNE ŠPILJE
Rivijera Paklenica ima i čarobne šljunčane plaže, a najljepšima se smatraju Večka kula, Pisak i Jaz. Sve one nastale su zahvaljujući tisućljetnim bujicama potoka Velika i Mala Paklenica, koji izviru visoko na Velebitu, a spomenute jadranske dragulje stvorili su spuštajući se prema podnožju.
Velebitski kraj bio je naseljen još u paleolitiku, o čemu svjedoče brojni keramički fragmenti pronađeni u tamošnjim pećinama. Krško podzemlje u neposrednoj blizini Starigrada može se pohvaliti s čak tri magične špilje – to su Manita peć, Modrić špilja i legendarne Cerovačke pećine.
Inače, u samom Nacionalnom parku Paklenica dosad je istraženo 90 speleoloških objekata. U nekima su pronađeni 30.000 godina stari ostaci špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus), ali i fragmenti keramike te kostiju, što znači da su ljudi u tim špiljama boravili još u dalekom bakrenom i brončanom dobu. Dubina pojedinih jama premašuje nevjerojatnih 500 metara – nema puno lokaliteta u Hrvatskoj koji to mogu nadmašiti! Vrijedan spomenik drevnom načinu života ljudi s ovih prostora, koji su se nekoć bavili nomadskim stočarstvom, su i ljetni planinski pastirski stanovi.
ZNATE LI ŠTO SU TO MIRILA?
No, daleko najvažnije povijesne atrakcije, do kojih će vas dovesti poučne staze, su tzv. mirila, pogrebna spomen znamenja od kamena. Nastala su između 17. i 20. stoljeća na prilično nepristupačnim velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama. Mještani izoliranih planinskih zaseoka svoje preminule morali su prenositi do župne crkve i groblja. Tek negdje na pola vrlo zahtjevnog puta nosači su se smjeli odmoriti i tad su nastajala mirila (mjere ili mire).
Nakon što bi se pokojnik spustio na tlo, njegovo tijelo označilo bi se s dva kamena – jedan mu se postavljao uz glavu, a drugi uz noge – to mjesto ujedno je označavalo i pokojnikov posljednji pozdrav sa Suncem. Prostor između ova dva kamena popločavao se plosnatim kamenjem, a na uzglavlju bi se isklesali plitki ukrasni reljefi. Mirila su se štovala i posjećivala više od samog groba u kojem je, prema pučkim vjerovanjima, “ležalo tek tijelo bez duše koja je ostala na mirilu“.
IMPRESIVNA VEČKA KULA I SREDNJOVJEKOVNA CRKVA DOKAZI SU BOGATE I ŽIVOPISNE POVIJESTI OVOG KRAJA
A na samom rubu tzv. Večkog polja ponosno stoji još jedna velika znamenitost – Večka kula. Ta srednjovjekovna građevina, smještena uz samu obalu između Starigrada i Selina, pripada nizu mletačkih utvrda koje su u 16. stoljeću podignute prvenstveno zbog obrane od Turaka. Svakako razgledajte i srednjovjekovnu crkvu sv. Petra uz Jadransku magistralu, točnije kraj potoka Velika Paklenica. Oko i unutar crkve nalazi se groblje koje se koristilo od sredine 13. do 16. stoljeća, a sačuvane su i masivne kamene nadgrobne ploče mjestimično ukrašene plitkim reljefnim prikazima.
I kao šećer na kraju, tu je prekrasan mali etnografski muzej u zaseoku Marasovići, pred samim ulazom u Nacionalni park Paklenica, u kojem iz prve ruke možete upoznati bogatu i zadivljujuću tradiciju, običaje te kulturu podvelebitskog kraja.