Ovo bajkovito mjesto nadomak Zagreba idealno je za jesenski izlet: nakon posjeta, poželjet ćete spakirati sve i preseliti se na selo

Zeleno srce Hrvatske, kako nazivaju Hrvatsko Zagorje, priča brojne priče. No, jedna od njih posebno je slavna. Priča je to koju pripovijeda Gupčev kraj, područje Gornje i Donje Stubice, koje je neraskidivo i zauvijek vezano uz jedno ime, ono Matije Gupca, narodnog heroja i simbola borbe za potlačene… U ovom ćemo se članku prvenstveno baviti Gornjom Stubicom i njezinim najvećim atrakcijama, od kojih je većina vezana upravo uz Gupčevo ime. No, da ne duljimo: izlet u Gornju Stubicu uvijek je dobra ideja, a ovo su neki od glavnih lokaliteta koje, kada je posjetite, ne biste trebali propustiti!

Za početak, u Gornjoj Stubici, smještenoj na sjevernim obroncima Medvednice, možete se ‘družiti’ s jedinim živućim svjedokom Seljačke bune. Riječ je o stotinama godina staroj Gupčevoj lipi koja i danas stoji kod crkve sv. Jurja u Gornjoj Stubici. Taj gigant danas broji devet metara u visinu i gotovo pet u širinu, a predaja kaže da je upravo tamo, ispod tog stabla, Gubec okupio svoje istomišljenike. Od sredine prošlog stoljeća Gupčeva je lipa i zaštićeni spomenik prirode te kulture, a kako bi se očuvalo njezino nasljeđe osnovan je i Živi arhiv Gupčeve lipe.

Što se tiče spomenute crkve, ona pak je, među ostalim, vrlo zanimljiva po svojim zvonima. Ima ih ukupno pet. Ono posvećeno Alojziju Stepincu teško je čak 1500 kilograma, dok ono staro iz 1713. godine ima ‘samo’ 900 kilograma.

No, u Gornjoj Stubici Gupčeva lipa nije jedina atrakcija vezana uz Gupca, čija pak se rodna kuća nalazi u Donjoj Stubici. Njemu je u spomen podignut i velebni spomenik u bronci i zelenom kamenu, djelo Antuna Augustinčića, postavljeno na brežuljku Samci kod dvorca Oršić. S njega, veliki Matija Gubec, visok šest i pol metara, promatra stubičku dolinu, poprište velike seljačke bune iz 1573. godine.

Taj je spomenik postavljen na 400. obljetnicu Seljačke bune, ujedno i dan otvorenja Muzeja seljačkih buna u spomenutom dvorcu, a čine ga i dva simetrična krila dugačka 20 metara te visoka sedam i pol metara. Svako od njih na sebi ima reljef: jedan posvećen nekadašnjem životu tog kraja, drugi samoj bitki. Kod desnog krila nalazi se i lik Petrice Kerempuha.

U okolici spomenika nalazi se i sam dvorac Oršić. Zdanje je to koje potječe iz 18. stoljeća, a za njegov je nastanak zaslužan grof Krsto Oršić koji ga je počeo graditi 1756. godine. Sam dvorac od svojih je začetaka služio samo za stanovanje, a izgrađen je na mjestu gdje je u srednjem vijeku bila podignuta utvrda. Oršići su dvorac koristili sve do 1924. godine, a već desetljećima se u njemu nalazi Muzej seljačkih buna. U dvorcu se ističe i kapelica, kao njegov najočuvaniji dio.

U Gornjoj Stubici ističe se i spomen park Rudolfu Perešinu, heroju iz Domovinskog rata, koji se rodio u Jakšincu u Gornjoj Stubici. Perešin je postao slavan zahvaljujući svojim preletom MIG-a 21 JNA 1991. godine u Austriju, kada je izjavio iduću slavnu rečenicu: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na svoj narod”.

Nakon povratka u zemlju, navode na turističkim stranicama Hrvatskog Zagorja, stavlja se na raspolaganje HV-u i Ratnom zrakoplovstvu te postaje zapovjednik. Njegov zrakoplov pogođen je 2. svibnja 1995. godine u akciji Bljesak, a sam spomen park je otvoren 2004. godine. U spomen parku se nalazi njegova statua, ali i MIG-21.