grobnica, hram ili svetište?
Prekrasan zeleno-bijeli park prirode, u kojem ćete zaboraviti sve brige, mjesto je koje otvorenih ruku dočekuje planinare, šetače, ali i obitelji s djecom
Ako tražite pristupačan, a nadasve predivan kutak prirode u kojem ćete nakratko zaboraviti sve probleme ovog svijeta, možete bez ikakve grižnje savjesti okončati potragu. Park prirode Učka, koji obuhvaća planinski masiv Učke te dio područja Ćićarije, upravo je takvo mjesto. Unutar njegovih granica čeka vas 160 kilometara četvornih predivne prirode, zaštićene od travnja 1999. godine. Prijateljsko je to mjesto prema ljubiteljima prirode, planinarima i penjačima, mjesto koje sve – od avanturista do obitelji s malom djecom koja traže uzbuđenja prikladna uzrastu njihovih mališana – dočekuje raširenih ruku.
STIJENE STARE 150 MILIJUNA GODINA
Granice parka prirode Učka štite stijene čija se starost procjenjuje i na 150 milijuna godina. Naravno, istaknute su točke interesa najviši vrh Učke i najviši vrh Ćićarije, no posebnu pozornost privlači i spomenik prirode Vela Draga, kanjon kojem ćemo se detaljnije posvetiti u nastavku teksta. Geološkom važnošću izdvajaju se primjerice i Krvava stijena na Učki te Stijena pod Brestom na Ćićariji, a područje obiluje i špiljskim kompleksima. Dosad je zabilježeno 200 speleoloških objekata, navodi se na službenim stranicama parka.
PRIJEVOJ POKLON KAO SRCE PREDIVOG PARKA PRIRODE
Srce parka prirode Učka, navodi se na istom izvoru, jest prijevoj Poklon, koji spaja planinske masive Učku i Ćićariju. Nalazi se na nadmorskoj visini od 922 metara, s njega se pruža divan pogled na Kvarnerski zaljev, a ime je dobio jer bi se hodočasnici, koji su putovali put trsatsko svetišta Djevice Marije, tamo poklonili zavjetnoj crkvi. Na Poklonu je 1887. godine izgrađena i prva planinarska kuća na Učki, a danas tamo stoji info centar sa svom pratećom turističkom infrastrukturom. Od prošle godine, nova atrakcija parka prirode je slikoviti objekt “Izvaljeno jaje u gnijezdu”. Planinarsko sklonište i promatračnica za ptice Kremenjak djelo su arhitekta Ivana Juretića.
RAJ ZA PLANINARE – OSVOJITE NAJVIŠE VRHOVE ĆIĆARIJE I UČKE
Park prirode Učka raj je za planinare. Jedna od opcija svakako je Veli Planik, najviši vrh Ćićarije koji broji 1272 metar. No, ‘glavna nagrada’ je ipak najviši vrh parka prirode Učka i ujedno i najviši vrh istarskog poluotoka. Vojak broji 1401 metara, a na njemu stoji i fotogenična Kula na Vojaku. Datira iz 1911. godine, a izgradili su je planinari.
S nje se pruža odličan pogled koji seže do Italije i Alpi, ali i na Velebit, Gorski kotar i Kvarner. Za vrijeme Prvog svjetskog rata služila je kao pomorska promatračnica. Danas je simbol parka, a u njoj se nalazi info-centar.
IZVORIŠTE KORITA I NAPOLEONOVA VODA
Jedno od vrlo zanimljivih lokaliteta na području parka su i izvorište Korita koje nazivaju ‘biserom Ćićarije’. Korita se nalaze na livadi, ispod litice koja se zove Brajkova stijena, i tamo se izvor pitke vode prelijeva u deset masivnih drvenih korita. S tog se lokaliteta pruža lijep pogled na Učku, a nedaleko korita nalazi se i planinarski dom ‘Na koritima’. Kad smo već kod vode, zanimljiva je i fontana ‘Voda Josipa II’ u naselju Vela Učka. Naziva ju se i Napoleonova voda, a smatra se kulturnim dobrom od posebnog lokalnog značaja.
SLAVNA VELA DRAGA NAJHVALJENIJI JE DIO PARKA PRIRODE
Posebno mjesto u parku prirode svakako zauzima spomenuta Vela Draga. Ovaj kanjon poznat je po vapnenačkim tornjevima, a još od prve polovice prošlog stoljeća izrazito je zanimljiv alpinističkoj zajednici. Prvi alpinistički smjer tamo je ispenjao alpinist Emilio Comici 1931. godine, u Velikom tornju. Danas je Vela Draga omiljena penjačka destinacija, jedna od najpopularnijih na području Hrvatske. Uz Velu Dragu veže se i jedna od brojnih poučnih staza unutar parka. Geološka Poučna staza ‘Vela draga’ postoji od 2004. godine, dugačka je dva kilometra, a prolazi rubom kanjona.
NEOBIČNA STAZA UMJETNOSTI ZA OBITELJI S DJECOM
Za obitelji s djecom ili one koji traže neku ležernu i laganu opciju, idealnom bi se mogla pokazati Staza umjetnosti u krajobrazu ‘Stražica–Sapaćica’. Radi se o kružnoj stazi koja uključuje umjetničke zahvate u krajoliku, tzv. land art. Staza je dugačka oko šest i pol kilometara, a obilazak traje oko tri sata. Iza staze stoji umjetnik Boris Pecigoš.
BROJNE POUČNE STAZE, NAJDUŽA MITSKO-POVIJESNA STAZA TREBIŠĆA-PERUN
Spomenute dvije staze nisu jedine tematske staze na području parka. Poučna staza ‘Plas’ prolazi, primjerice, vršnim grebenom Učke, dok šetnica ‘Slap’ predstavlja područje Lovranske drage. Duljinom i trajanjem – 15 kilometara i sedam sati hoda – ističe se pak mitsko-povijesna staza “Trebišća-Perun”, na kojoj možete doznati sve o Slavenima.
