Najstarije naselje na najvećem dalmatinskom otoku izgleda poput muzeja na otvorenom! U njemu se povijest može doslovno osjetiti pod prstima

Doći na otok Brač, a fokusirati se samo na njegove najpoznatije plaže i obalna mjesta, bila bi prava šteta! Prava čar otoka skriva se u njegovoj unutrašnjosti, među kamenim kućama koje prkose stoljećima i uskim uličicama u kojima se još uvijek osjeti duh stare Dalmacije. Ondje, daleko od gužvi i turističke vreve, nalazi se i impresivno selo Škrip koje čuva tisućljetnu povijest Brača. U njemu danas živi tek stotinjak stanovnika, ali svaki kutak odiše bogatom baštinom. Škrip je i svojevrsni čuvar identiteta otoka, mjesto u kojem se povijest može doslovno osjetiti pod prstima i gdje tradicija još uvijek živi u svakodnevici njegovih mještana.

Škrip je najstarije naselje na otoku Braču i pravo mjesto gdje se može osjetiti više od tisuću godina duga i bogata povijest otoka. Smješten u unutrašnjosti, ovo slikovito selo čuva tragove ilirskih i rimskih vremena, a malo je poznata činjenica kako se u njegovoj neposrednoj blizini nalaze stari kamenolomi iz kojih se stoljećima vadio nadaleko poznati brački kamen.

Brački kamen poznat je po svojoj iznimnoj ljepoti i trajnosti te se u graditeljstvu koristi još od antičkih vremena. Prije gotovo dvije tisuće godina Rimljani su otkrili njegove kvalitete i počeli su ga ugrađivati u mnoge znamenite građevine. Od njega je sagrađena Dioklecijanova palača u Splitu, ali i katedrale u Šibeniku i Trogiru, kao i brojni spomenici diljem Europe. Često se spominje i legenda da je upravo brački kamen ugrađen u Bijelu kuću u Washingtonu, no povjesničari to opovrgavaju. Naime, u ono doba prijenos tolikih količina kamena preko oceana bio je gotovo nemoguć pothvat.

Svaki njegov kamen, svaka uska uličica i svaki stari zid svjedoče o neprekinutom životu na ovim prostorima još od prapovijesti. O tome govore i brojni arheološki i kulturni spomenici, od impozantnih prethistorijskih bedema koji su branili prve stanovnike, preko rimskih sarkofaga i reljefa, pa sve do srednjovjekovnih grobova koji otkrivaju nove slojeve bogate baštine.

Posebnu čar cijelom naselju daje crkva Svetoga Duha, skromna, a opet magično lijepa građevina iz 4. stoljeća, smještena na mjesnom groblju. Osim što je jedno od najstarijih kršćanskih zdanja na Braču, ova mala crkva pruža i nezaboravan pogled na Brački kanal, koji se pred posjetiteljem otvara u svoj svojoj ljepoti. Upravo ovdje osjeća se snažna veza između prošlosti i sadašnjosti, između života koji je nekoć tekao unutar kamenih zidina i današnjeg mirnog ritma dalmatinskog sela.

U srcu Škripa, uz stari kaštel Radojković, smješten je Zavičajni muzej otoka Brača, a posebna atrakcija koja oduševljava baš sve posjetitelje je nevjerojatni Muzej uja. Ondje se možete upoznati s tradicionalnim načinima prerade maslina, razgledati stare alate i vreće te doživjeti autentičnu priču o maslinarstvu. Muzej uja nezaobilazno je mjesto bez kojeg posjet Braču teško može biti potpun.

Jer da bi se zaista razumjela Dalmacija, Brač i povijest juga Hrvatske, nije dovoljno samo okupati se u moru i pojesti ribu u restoranu. Potrebno je zaviriti u život ljudi koji su stoljećima oblikovali ovaj kraj. Upravo ovdje otkriva se prošlost ispunjena izazovima i poteškoćama, ali i nevjerojatnom snalažljivošću naših predaka. Obilazak je moguć uz stručno vodstvo, a u cijenu ulaznice uključena je i degustacija maslinovog ulja i proizvoda od maslina.

“Nama je uje sve, uje je život. Brač nema izvora pitke vode, kroz povijest je bio pogođen bolestima vinove loze, bila je glad, ljudi su iseljavali. Jedino zahvaljujući uju Bračani su preživjeli,” ispričala je svojedobno Katja Cukrov našoj novinarki i urednici Lani Mindoljević tijekom posjeta otoku, objašnjavajući koliko je maslina stoljećima značila za život Bračana.

I danas je maslinovo ulje Bračanima sve. Ovaj je otok najveći proizvođač maslinovog ulja u Hrvatskoj. Na njemu je oko milijun stabala i oko trećine kompletne hrvatske proizvdnje događa se upravo ovdje. Praktički nema obitelji na Braču koja nema svoje maslinike, a to, na svu sreću, nije promijenio ni turizam.