Najmlađi ocean na svijetu presudio je tisućama brodova, a u njegovim dubinama kriju se bogata nalazišta nafte

Dom najopasnijih morskih voda na svijetu, najdužeg planinskog lanca na planeti, najslaniji, ali i najmlađi svjetski ocean… Sve to, ali i više od toga je Atlantski ocean, najpoznatija ‘bara’ na svijetu, vodeno prostranstvo kojim je čovjek oduvijek bio opčinjen i zadivljen. Tako je i danas, a neke od stvari koje smo kroz povijest naučili o tom oceanu doista su fascinantne. Priča o Atlantiku ona je zanimljivih poglavlja i nevjerojatne važnosti.

‘Stisnut’ između Amerika s jedne strane te Europe i Afrike s druge, Atlantski ocean je sa svojih 106,400,000 kilometara četvornih druga najveća vodena površina na svijetu, nakon Pacifika. Šest je puta veći od Sjedinjenih Američkih Država. Prekriva oko 20 posto površine naše planete. U geografskom i znanstvenom smislu, dijele ga na Sjeverni i Južni Atlantik. Na najužem dijelu širok je 2840 kilometara, dok ukupna duljina njegovih obala iznosi 111,866 kilometara.

Ime ‘vuče’ iz grčke mitologije: nazvali su ga po titanu Atlasu koji je nosio nebo na svojim ramenima. Najmlađi je oceana, ima 150 milijuna godina, a isto tako je i najslaniji ocean. Najveća plima i oseka zabilježena mu je u zaljevu Fundy, od čak 18 metara, a visina valova rijetko prelazi 15 metara. Najveći valovi zabilježeni su kod rta Horn.

Atlantski ocean predstavlja jedan od najfascinantnijih ekosustava na svijetu. U njegovim dubinama žive neke doista neobične životinje, što ni ne iznenađuje. Prosječno je duboko 3338 metara, dok mu najdublja točka seže do nevjerojatnih 8376 metara. Riječ je o portorikanskoj brazdi, to jest njezinu najdubljem dijelu po imenu Milwaukee Deep.

Kad smo već kod njegovih dubina, dno mu je nešto ravnije od pacifičkog, no upravo je Atlantik dom Srednjoatlantskog hrpta, najdužeg planinskog lanca na svijetu, koji je čak četiri puta dulji od, primjerice Himalaja. Taj lanac, duljine 16 tisuća kilometara, Atlantik dijeli na dva dijela, odnosno dvije polovice. Atlantski ocean je isto tako i dom nekih od najvećih estuarija na svijetu, primjerice onog rijeke Amazone, dok je njegov najveći otok Greenland.

U Atlantiku se nalazi i jedno doista vrlo posebno more: Sargaško more. Riječ je o jedinom moru na svijetu koje nema obale i koje ‘oblikuju’ morske struje. Ime je dobilo po posebnoj vrsti trave, a karakterizira ga izrazita plava boja. Isto tako, u Atlantiku se nalazi i zloglasni Bermudski trokut, dio oceana poznat po brojim neobjašnjivim nestancima plovila i zrakoplova. Atlantik je i vječno počivalište najpoznatijeg broda na svijetu, Titanika.

Atlantski ocean je nevjerojatno bitan za naš opstanak. Upravo je ta cirkulacija vode, odnosno opsežan sustav morskih struja u njemu poznat po imenu Sjevernoatlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC), važna za klimatske obrasce na našoj planeti. Atlantik je odgovoran i za proizvodnju 20 posto svjetskog kisika.

Preko Atlantika ide čak 70 posto svjetske pomorske trgovine, a u njemu se nalaze i bogata nalazišta nafte i zemnog plina, pogotovo u južnom dijelu Karipskog mora te uz afričku obalu. Isto tako, bogata su nalazišta i kod Škotske i Norveške. U kontekstu ribarstva, u Atlantiku se ulovi dvije petine ukupne morske ribe na svijetu.