Ovaj hrvatski grad okružuje čak 9 prekrasnih jezera! Leže u jedinstvenom krajoliku koji je prepoznao i UNESCO

Nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi prirodni rezervati, geoparkovi… Sva ta područja zaštićene prirode možemo naći diljem Hrvatske, svaki je predivan i jedinstven, a najmlađi među njima je UNESCO Geopark Biokovo-Imotska jezera koji je proglašen 2024. godine. Nakon što smo istražili Biokovo i njegove posebnosti, uputili smo se do Imotskog kako bi saznali što je u tom kraju bilo presudno za ovaj prestižni status.

Ostali smo potpuno očarani ljepotom ovog kraja, ali i podacima koje nismo prije znali! Znate li da se osim Crvenog i Modrog jezera u okolici Imotskog nalazi još 7 stalnih i nekoliko povremenih, sezonskih jezera? To znači da je grad često okružen s njih više od 10! Najbliže gradu je Modro jezero, smješteno tik pod klisurom s koje bdije gradska tvrđava Topana, a u svijetu je možda najpoznatije Crveno jezero, najdublje u Hrvatskoj i pravi geomorfološki fenomen.

Ova dva jezera pravi su biseri dalmatinske zagore i mjesta koje bi svatko trebao doživjeti barem jednom. Ali ako želite vidjeti više, doživjeti nešto zaista posebno, istraživanje svih jezera u okolici Imotskog čini nam se kao savršen izlet koji se dugo pamti.

Nakon što ste se nauživali ljepote Crvenog i modrog jezera, neka vaše sljedeće odredište budu slikovita Lokvičićka jezera. To ime nose tri krška jezera, Galipovac, Mamića jezero i Knezovića jezero, koja su međusobno povezana podzemnim vodenim tokovima i gotovo nikad ne presušuju. Najpoznatije je i najveće od njih Galipovac, koje se nalazi uz najsjeverniju točku Imotskog polja i okruženo je izrazito strmim stijenama.

U neposrednoj se blizini, na zapadu imotskog polja, nalazi i Prološko jezero. Prološko blato močvarno je i poplavno područje koje je tijekom zime i u proljeće ispunjeno vodom. U toplijim mjesecima voda se povlači i presušuje, osim u jednom dijelu Blata: a to je Prološko jezero.

Jedan sasvim poseban prizor očekuje vas na izvoru rijeke Vrljike. Tamo se nalaze jezera Dva oka: dva mala jezera kružnog oblika, promjera četrdesetak metara, koja nikad ne presušuju i jedni su od izvora rijeke Vrljike. Koliko god prekrasno izgledala sa zemlje, posebno je čaroban pogled na njih iz zraka kad zaista izgledaju kao oči uokvirene „trepavicama“ od trave i drveća.

Paletu boja imotskih jezera upotpunjuje još i Zeleno jezero, smješteno na sjeverozapadu Imotske krajine u mjestu Ričice. Dok se Crvenom i Modrom jezeru dive turisti iz cijelog svijeta, Zeleno jezero i dalje ostaje slatka tajna stanovnika Imotske krajine, koji ovdje dolaze na piknik, u šetnju i uživanje u miru prirode. Osim ovih devet imenovanih jezera, u imotskom se kraju nalazi još nekoliko ponora koji se vodom pune povremeno. Kakvo carstvo vode i ljepote!

Već i sam pogled na jezera u okolici Imotskog, njihovu boju i krški pejzaž koji ih okružuje, otkriva da je riječ o zaista posebnom mjestu. Ne čudi što je to prepoznao i UNESCO, koji je ovo područje, zajedno s Biokovom, proglasio trećim geoparkom u Hrvatskoj. Tim se statusom mogu pohvaliti još i Papuk i Viški arhipelag. S Ivanom Ćapin, izvršnom direktoricom Geoparka Biokovo-Imotska jezera, razgovarali smo o tome što ovaj status znači i koliko je teško bilo dobiti tu prestižnu oznaku.

„Postojala je udruga koja je pokrenula inicijativu za pristupanje UNESCO-ovoj mreži Geoparkova još krajem 2018. godine, izrađena je brošura i geološka podloga. U slično je vrijeme svoju inicijativu pokrenulo i Biokovo, pa je bilo logično da ujedinimo prijavu. To se pokazalo kao dobar potez,“ priča nam Ivana Ćapin o samim začecima ideje o Geoparku koja je u međuvremenu postala stvarnost.

„Nakon inicijative, brošure i geološke podloge, odradili smo teoretski i stručni dio posla, istraživanja na terenu i bili smo spremni za nominaciju. Jedan je od uvjeta da područje ima međunarodno zanimljivu geologiju, što imaju i Biokovo i područje oko Imotskog. Dio kod Imotskog ponajprije zahvaljujući Crvenom jezeru, koje je jedinstveno u svijetu, ali i općenito nigdje ne postoji toliko jezera, ponora, vrtača, špilja i izvora na maloj površini kao u Imotskoj krajini,“ priča nam Ivana Ćapin.

Što se tiče samog statusa UNESCO Geoparka, dodaje, on nema snagu zakonske zaštite, odnosno ne donosi zabrane ni ograničenja. Geopark je prije svega brend, međunarodno priznanje da je neko područje posebno i vrijedno. „Geopark ne ograničava ljude, on potiče tradicionalni način života i daje vrijednost onome što već postoji,“ ističe naša sugovornica. Zajednički cilj Biokova, koji već ima status parka prirode, i Imotskog je očuvati cijelo to područje, promovirati ga i učiniti ga prepoznatljivim na svjetskoj karti geoparkova.

Geopark Biokovo-Imotska jezera nisu, naravno, samo kamen i voda. On pulsira bogatim živim svijetom i dubokim poveznicama s ljudima i njihovom poviješću. Bogat je jedinstvenom florom i faunom, a na njegovom se području nalazi i niz značajnih kulturnih i povijesnih lokaliteta.

Cijelo područje fantastičan je prikaz suživota čovjeka i prirode na teškom krškom terenu. Kad sljedeći put krenete istraživati ljepote Biokova i okolice Imotskog, zavirite i u manje poznate kutke koji će vas svojom ljepotom potpuno osvojiti!

Za više inspirativnih priča iz srednje Dalmacije posjetite www.dalmatia.hr.