Usred Slavonije preživio je komadić prave prašume! Hrastovi su stari više od 300 godina, visoki 40 metara i golemi poput kuća

Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj koju krase plodna zemlja i velike rijeke koje život znače. No malo tko zna da se usred tog pitomog krajolika krije i nešto sasvim neočekivano: prava pravcata prašuma! Između Okučana i Stare Gradiške, u neposrednoj blizini pitoresknog sela Novi Varoš, smjestio se Prašnik, jedan od posljednjih ostataka nekadašnjih golemih slavonskih šuma hrasta lužnjaka. Takve šume nekoć su prekrivale nizinski prostor između Save i Drave, a danas je ovaj njihov dragocjeni ostatak zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije.

Njegovi najveći stanovnici pravi su šumski divovi, stari čak nekoliko stoljeća, čije dimenzije ostavljaju bez daha. Prašnik se nalazi na području općine Stara Gradiška, na svega 96 metara nadmorske visine. Površina samog rezervata iznosi 53 hektara, dok je čitava gospodarska jedinica Prašnik znatno veća i prostire se na 1456 hektara.

Vrijednost ove šume koju plavi Sava prepoznata je još 1929. godine, kad je izdvojena iz redovitog gospodarenja, a 1965. dobila je status posebnog rezervata šumske vegetacije. Upravo je izostanak ljudskih intervencija jedna od najvećih specifičnosti Prašnika, koji je, valja naglasiti, jedina nizinska prašuma hrasta lužnjaka u ovom dijelu Hrvatske i Europe.

Ondje se stabla ne sijeku, trupci se ne odvoze, a drvna masa se ne iskorištava. Kad hrast odumre, ostaje ondje gdje je pao i postupno se razgrađuje. Između starih stabala razvija se mlada mješovita šuma pa se prirodni ciklus života i umiranja odvija bez uobičajenih šumarskih zahvata.

Najveću pozornost u Prašniku privlače stoljetni hrastovi lužnjaci. Smatra se da imaju od 250 do 300 godina, no pojedina stabla još su i starija. Zanimljivo je i da im prsni promjer može dosegnuti čak 220 centimetara. Volumen najvećih stabala iznosi 50-ak kubičnih metara.

Najveći zabilježeni hrast u rezervatu, pravi slavonski gorostas, bio je visok čak 43 metra, s prsnim promjerom od 2,2 metra. Stručnjaci su procijenili da je imao oko 55 kubičnih metara drvne mase. Prema podacima iz 1979., u Prašniku je tad bilo 1487 stabala hrasta lužnjaka te 48 stabala bukve i običnog graba. Iako bukva danas nije uobičajena za ovaj dio Posavine, u Prašniku je zabilježen i primjerak koji ima između 300 i 400 godina.

Očuvana šuma iznimno je vrijedna i za znanstvenike i za šumarske stručnjake jer im omogućuje proučavanje prirodnog razvoja, starenja i obnavljanja nizinske šume bez uplitanja čovjeka. Zaštićeni status Prašnika sa sobom nosi i stroga pravila. U rezervatu je zabranjeno branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje životinja, unošenje stranih vrsta, melioracijski zahvati te različiti oblici gospodarskog korištenja. Čovjek je ondje tek gost, a šuma je prepuštena svojim prirodnim procesima.

Nažalost, Prašnik je prošao i kroz vrlo teško razdoblje. Zbog položaja na području koje je bilo zahvaćeno Domovinskim ratom šuma je bila minirana i godinama nedostupna javnosti. Danas je otvorena za posjete, ali samo za grupe i uz prethodnu najavu Javnoj ustanovi Natura Slavonica na broj telefona 035/409 042 ili e-mailom na zastita.prirode@bpz.hr.