Na samo 20 minuta od Zagreba obnovljen je velebni dvorac star 500 godina: uskoro će se moći posjetiti

Na svega dvadesetak kilometara od Zagreba, između hrvatske metropole i Samobora, smjestila se Sveta Nedelja. Ondje vas čekaju svetonedeljska jezera, obronci Samoborskog gorja, brojne stare crkve i kapele, a u Kerestincu se nalazi i jedno od najvrjednijih povijesnih zdanja u široj okolici Zagreba. Riječ je o dvorcu Kerestinec, monumentalnom renesansno-baroknom kaštelu koji se nakon desetljeća propadanja napokon vraća u život. Ovaj zaštićeni spomenik kulture kroz gotovo pet stoljeća bio je plemićka rezidencija, utvrda, mjesto političkih okupljanja, logor i vojni objekt, a njegova velika obnova danas je u završnoj fazi.

Svi radovi odvijaju se uz nadzor konzervatora kako bi se očuvali njegova autentičnost, povijesni slojevi i vrijedni arhitektonski elementi. Kako doznajemo, dvorac bi trebao postati novo kulturno i društveno središte Svete Nedelje. U njemu će se smjestiti glazbena škola, izložbeni prostori, proširena knjižnica te interpretacijski centar koji će posjetiteljima na suvremen i interaktivan način približiti bogatu povijest dvorca, obitelji Erdődy i događaje koji su obilježili Kerestinec i njegovu okolicu.

Dvorac se nalazi na rubu naselja, u ravničarskom području uz potok Srebrnjak. Najstariji dijelovi, za koje se pretpostavlja da su bili kurija, datiraju iz prve polovice 16. stoljeća. Sam kerestinečki posjed nalazio se na drevnom Okićkom vlastelinstvu koje je 1493. prešlo u vlasništvo jedne od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji: Bakača, odnosno Erdődyja. U povijesnim izvorima piše da je posjed 1555. nakratko preuzela obitelj Herešinec. Već 1560. ponovno ga je otkupio hrvatski ban Petar II. Erdődy.

Postojeća kurija postupno je pretvarana u obrambeni kaštel. Gradnju je započeo Petar II. Erdődy, a nastavio njegov sin Petar III. Erdődy. Sjedište okićkog vlastelinstva već iza 1560. seli se u Kerestinec, a okićki stari grad biva napušten. Dvorac Kerestinec bio je zamišljen kao renesansni nizinski kaštel. Imao je oblik zatvorenog četverokuta s četiri cilindrične ugaone kule, dok se uz unutarnje dvorište protezao otvoreni arkadni hodnik.

Čitav kompleks bio je zaštićen jarkom koji se punio vodom iz obližnjih potoka. Sa sjeverne strane, preko jarka do glavnog ulaza, vodio je most s lancima. Vrijeme u kojem je dvorac nastajao bilo je jedno od najnemirnijih razdoblja hrvatske povijesti. Kmetovi s kerestinečkog vlastelinstva sudjelovali su u velikoj Seljačkoj buni 1573., a područje je istodobno bilo izloženo i čestim osmanskim napadima.

U srpnju 1592. poharana su vlastelinstva Okić (Kerestinec), Jastrebarsko i Samobor, dok je kerestinečki kaštel obranjen, zahvaljujući njegovom graditelju Petru III. Erdődyju, začetniku tzv. hrvatske grane obitelji Erdődy koja je potekla iz Kerestinca. No dvorac nije bio samo obrambena utvrda i sjedište vlastelinstva. Za vrijeme osmanske opasnosti u njemu su se održavale i sjednice Hrvatske kraljevinske konferencije, posebnog saborskog tijela i de facto Hrvatskog sabora.

Kako je tijekom 18. stoljeća osmanska prijetnja slabila, obrambena funkcija dvorca postajala je manje važna pa je on postupno prilagođavan ugodnijem životu plemstva. U južnom krilu 1735. uređena je kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji od Navještenja, oko dvorca je uređen i perivoj, dok su zapadno od njega podignute gospodarske zgrade.

Obitelj Erdődy stoljećima je upravljala kerestinečkim posjedom, no zbog financijskih poteškoća sredinom 19. stoljeća morala ga je prodati. Dvorac prelazi u vlasništvo obitelji Pallavicini, a potkraj stoljeća i Franje Aurela pl. Türka. A nakon što je teško stradao u zagrebačkom potresu 1880., uslijedila je obnova tijekom koje je dvorac znatno promijenjen.

Uz ovo zdanje vezani su i neki od najmračnijih događaja 20. stoljeća. Godine 1936. dogodila se Kerestinečka buna, tijekom Drugog svjetskog rata, od travnja do srpnja 1941., dvorac je pretvoren u logor u kojem su bili zatočeni brojni politički zatvorenici i intelektualci, a potom je u njemu bila smještena Časnička škola. Nakon rata, sve do početka novog tisućljeća, ostao je u funkciji vojnog objekta, a onda su ga desetljeća zatvorenosti i zapuštenosti bacila u zaborav. Danas, nakon gotovo pet stoljeća burne povijesti, dvorac Kerestinec napokon čeka svjetlija budućnost.