Pored jedne od najprometnijih cesta u Hrvatskoj krije se pravo rimsko čudo! Vodovod star 1700 godina doslovce je promijenio povijest Splita

Dugački, kameni lukovi koji se uzdižu iznad polja, potoka i modernih prometnica nešto je što ste sigurno primijetili ako ste se vozili od Splita prema Solinu. Koliko god izgledali impresivno, još je fascinantnija priča koju kriju. Slikovita građevina je, naime, Dioklecijanov akvadukt, star 1700 godina, jedan od najimpresivnijih antičkih građevinskih pothvata u Hrvatskoj. Nevjerojatno građevinsko čudo svojeg doba i danas stoji na mjestu i čuva priču o dalekoj povijesti, domišljatosti i vještini majstora u antičko doba.

Dioklecijanov akvadukt dugačak je gotovo devet kilometara, a građen je u isto vrijeme kad i Dioklecijanova palača, dakle krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Ovaj je sustav stoljećima povezivao izvor rijeke Jadro s palačom i osiguravao dotok čiste i pitke vode carskoj rezidenciji. Često ga nazivaju i jednim od najambicioznijih carskih projekata u cijelom Rimskom Carstvu.

Zanimljivo je da je cijela konstrukcija projektirana tako da voda teče isključivo zahvaljujući gravitaciji. Sustav je koristio slobodan pad s 33 m visokog izvora rijeke Jadro, te kroz usjeke, tunele, nadzemno preko lukova ili ukopavanjem kanala u prirodnu stijenu dovodio vodu do Palače. Ne čudi što se smatra jednim od najreprezentativnijih i najbolje sačuvanih kasnoantičkih vodovoda!

Njegovim najljepšim dijelom smatra se upravo na početku spomenuti nadzemni dio s lukovima, koji se nalazi kod Dujmovače između Splita i Solina, isklesan od kamenih blokova koji i nakon 1700 godina odolijevaju zubu vremena.

Kad se rimski car Dioklecijan odlučio povući u mirovinu i sagraditi si palaču na obali Jadrana, pojavilo se pitanje izvora vode za rezidenciju. Izbor je pao na rijeku Jadro, izdašan i pouzdan izvor koji je već u antičko doba bio poznat po kvaliteti vode. Antički je vodovod davao nevjerojatnih 13 kubika vode u sekundi! A sve to ne bi bilo moguće bez rijeke Jadro. Duga je tek 4,5 kilometara, ali ima ogroman značaj za povijesni razvoj Dalmacije i bez nje ne bi postojao Split kakav danas poznajemo.

Uz Jadro se razvila Salona, nekadašnji glavni grad rimske provincije Dalmacije i jedan od najvećih antičkih gradova na istočnoj obali Jadrana. Rijeka je bila izvor vode, ali i prirodna zaštita, prometni pravac i mjesto svakodnevnog života. Kroz srednji vijek i novije doba Jadro nikada nije izgubio svoju ulogu. I danas je to jedan od glavnih izvora vodoopskrbe za Split, Solin, Kaštela i šire područje.

Iako je primarno građen za potrebe Palače, Dioklecijanov akvadukt imao je puno širi značaj. Opskrbljivao je vodom i okolna naselja te javne objekte, a njegovom izgradnjom dodatno je učvršćen status Salone kao važnog urbanog središta rimske provincije Dalmacije. Smatra se jednim od najbolje očuvanih rimskih akvadukata na Mediteranu, a ujedno je i najveći antički akvadukt u Hrvatskoj.

Dioklecijanov akvadukt prestao je raditi već sredinom 6. stoljeća, kad je oštećen prilikom provale Gota. Nakon toga nije radio punih 13 stoljeća i obnovljen je tek u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, iako se ni tada nije išlo u potpunu rekonstrukciju. Od prve polovice 20. stoljeća, 1932., potpuno prestaje raditi nakon što je izgrađen novi, moderni vodovod.

Iako više ne opskrbljuje Split vodom, Dioklecijanov akvadukt danas ima novu, jednako važnu ulogu, kulturnu i edukativnu. Danas je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro RH, a temeljitu obnovu još čeka. Možete ga vidjeti ako se iz Splita uputite Ulicom Zbora narodne Garde prema Solinu, prije kružnog toka, a izbliza ga možete pogledati ako se s te ceste spustite prema Solinu. Posjet je najbolje spojiti s istraživanje drevne Salone ili šetnjom do izvora rijeke Jadro.