Malo mjesto u blizini Rijeke ispisalo je dio svjetske povijesti! Njegovi ljudi ostavili su trag u Sueskom kanalu, na Titanicu i prvom nuklearnom brodu

Jednom nogom u Jadranu, a drugom u Gorskom kotaru: ovako je najbolje opisati naš Kvarner, regiju koja oduševljava savršenom kombinacijom morskog i planinskog ugođaja. Od Rijeke, grada koji teče, do otoka Cresa, Krka, Lošinja, Raba, Suska… A tek manja primorska mjesta, koja svojom autentičnošću brižno čuvaju višestoljetni šarm ovog dijela Lijepe naše. Jedno od njih je i Kostrena, smještena u neposrednoj blizini Rijeke, točnije između Martinšćice i Bakarskog zaljeva. S nešto više od 4000 stanovnika, ova općina iznenadit će vas svojim zanimljivim pričama, ali i velikim ljudima koji su mijenjali povijest. Evo i zašto!

Kostrenski poluotok, dug oko 10 kilometara, prepun je divnih plaža koje ljeti vrve kupačima. Uvala Žurkovo, Smokvinovo, Svežanj, Spužvina, Nova voda i Perilo samo su neke od njih. Samo mjesto sastoji se od 20-ak zaseoka, od kojih su mnoga nazvana po lokalnim obiteljima. Kostrena se prvi put spominje još početkom 15. stoljeća, a podijeljena je na dva dijela nazvana po crkvama na tom području, Sv. Luciju i Sv. Barbaru.

Ovaj kvarnerski dragulj ima dugu i bogatu pomorsku tradiciju. Malo tko zna da je kostrenski kapetan Pavao Randić prvi preplovio Sueski kanal uoči njegovog otvaranja, Erazmo Bernard Tićac bio je jedan od glavnih projektanata prvog trgovačkog broda na atomski pogon ”Savannah”, dok je pomorac Kuzma Franelić spašavao brodolomce s ”Titanica”.

Kostrenski obalni put dugačak je više od tri kilometra i idealan za šetnje uz more koje je kristalno čisto, ali i stupanj do dva hladnije od ostatka Jadrana. Specifično je i po brojnim izvorima slatke vode, koji su sve do polovice 20. stoljeća služili za pranje rublja. Žene iz obližnjih sela na njih su dolazile s punim košarama i ondje, uz priču, druženje i pjesmu, prale.

Tome danas svjedoči i tzv. Put Počivala, tj. zid na koji bi pralje odložile teret kako bi si olakšale težak uspon koji ih je čekao do izvorišta poput ”Stare vode” ili ”Perila” u Žurkovu. Rublje su nekoć prale isključivo žene i to ručno, na potocima, rijekama, lokvama i javnim zdencima, a taj izuzetno težak posao u prosjeku se obavljao svaka tri tjedna.

Kostrena se može pohvaliti i iznimno vrijednom arheološkom baštinom. Tako ćete na uzvisinama povrh samog naselja pronaći pretpovijesne gradine Solin i Sopalj. Brijeg Solin, s kojeg se otvara panoramski pogled na istočne dijelove Rijeke, bio je naseljen još u mlađem kamenom dobu, a u drugom tisućljeću prije Krista štitio ga je polukružni bedem, izgrađen tehnikom suhozida od lomljenih kamenih blokova.

Što se tiče gradine Sopalj, ona leži na istoimenom kamenitom brijegu na istočnom rubu Kostrene i gleda na Bakarski zaljev te kvarnerske otoke. Nekoć je također bila omeđena bedemima, a utemeljena je tijekom brončanog doba kao stražarska postaja. Još dvije manje nadzorne točke, Kula i Glavica, bile su smještene na nižim dijelovima današnjeg naselja.

Osim mora, Kostrena ima i druge prirodne ljepote. Ispod kamenite površine skriva brojne špilje i jame, a tematske pješačke (”Claustra s okusom soli” i ”Tragom starih Ilira”) i biciklističke staze (”Kostrenska kadena” i ”Kostrenski luštrin”), koje joj zaleđe povezuju s obalom, idealne su za ljubitelje aktivnog odmora, povijesti te autentičnih doživljaja.

Za kraj vam ostavljamo Interpretacijski centar ”Kuća kostrenskih pomoraca”, smješten u zgradi stare pučke škole u Sv. Barbari. Želite li istinski upoznati bit i dušu Kostrenjana te proniknuti u njihov način života, spoznati što osjeća pomorac kad odlazi na plovidbu, a što njegovi najmiliji koji ga ostaju čekati na kopnu, ovo je mjesto koje definitivno morate posjetiti. Sam interijer podijeljen je na četiri cjeline: prizemlje predstavlja more, prvi kat kopno, potkrovlje nebo, a stubište je zamišljeno kao svojevrsno putovanje između svega navedenog.