Jezero u blizini Hrvatske dijele dvije države, dugo je gotovo 65 kilometara i ima nekoliko čudesnih otoka

Zamislite da sjedite ispod palme, s pogledom na prostrano plavetnilo i alpske vrhove zavijene u snijeg… Palme i Alpe? Moguće je, i to ne toliko daleko od nas. Naime, Italija i Švicarska dijele jednu doista posebnu ljepotu po imenu Maggiore. Riječ je o, nakon jezera Garda, drugom najvećem jezeru u Italiji, ali i najdužem jezeru u toj zemlji. Istražite s nama neke od njegovih ljepota!

Prva asocijacija na jezero Maggiore, u smislu geografije, obično jest Italija, no ono je kao što smo već naveli pogranično jezero. Dijele ga Italija i Švicarska, a čak 80 posto jezera nalazi se na teritoriju Italije u kojoj u njemu ‘uživaju’ Pijemont i Lombardija. Preostalih 20 posto nalazi se u švicarskom kantonu Ticino.

Jezero Maggiore ime nije dobilo bez razloga. Naime, dugo je 64,3 kilometra, a na najširem dijelu ima 10 kilometara. Protegnulo se na ukupno 21,5 kilometara četvornih te leži na nadmorskoj visini od oko 200 metara. Nastalo je djelovanjem ledenjaka, a dubina mu je zavidnih 372 metra. Slovi za jedno od najdubljih alpskih jezera.

Poznato je i po svojim otocima, pogotovo Boromejskim otocima koji se nalaze s talijanske strane. Taj jezerski arhipelag koji čine četiri otoka ime je dobio po plemićkoj obitelji koja im je bila vlasnik, a nazivaju ih biserom jezera Maggiore. Svaki od tamošnjih otoka ima neku svoju posebitost, svaki je svijet za sebe.

Isola Madre je, primjerice, najveći Boromejski otok i na njemu se nalazi nekadašnja rezidencija obitelji Borromeo, a koja je danas muzej. Isola Bella je najpopularniji otok, a krasi ga dvorac iz 17. stoljeća. To zdanje je bilo poklon: grof Vitaliano Borromeo ga je izgradio za svoju suprugu.

Isola dei Pescatori jedini je Boromejski otok koji je stalno naseljen i dom je nekoliko desetaka ljudi, dok je Isolino di San Giovanni najmanji od ta četiri otoka. Otoka ima i sa švicarske strane, a zovu se otoci Brissago, odnosno San Pancrazio i Sant’Apollinare. Veći otok, San Pancrazio, je dom  botaničkog vrta u kojem rastu biljke iz cijelog svijeta, njih više od 2000.

Dokaz ljepote jezera Maggiore je i to što je ono znalo poslužiti kao filmska kulisa, ali i kao inspiracija umjetnicima. Primjerice, brana Verzasca ‘glumila’ je u početnoj sceni Zlatnog oka, jednog od filmova iz serijala o James Bondu. Jezero su voljeli i Gustave Flaubert i Ernest Hemingway koji je jedno vrijeme proveo u Stresi, samo jednom od poznatih mjesta na obali jezera, ali navodno najljepšem. Mimo Strese, često se spominju i Intra, Pallanza, Lesa, Baveno, Arona, Angera, Laveno, Luino, Cannobio te Locarno koji se nalazi u Švicarskoj.

Jezero Maggiore poznato je po još niz stvari, a jedno od njih je i 35 metara visoki kip svetog Karla Boromejskog u Aroni. Kip je podignut 1698. godine i stoljećima je slovio za jedan od najviših na svijetu. Kad smo već kod ‘naj’, kod jezera Maggiore vozi i jedna od najstrmijih žičara u Europi, ona koja vodi na Monte Sasso del Ferro… Između svega toga pak stoje predivne vile i prostiru se divne promenade u kojima su stoljećima ljepotu upijali pripadnici aristokratskih obitelji, kraljevi i diplomati.