U ovom se dalmatinskom selu već 300 godina svakog utorka održava sajam! Leži uz kanjon rijeke i ima impresivnu utvrdu

Na prvi pogled, to je obično malo mjesto do kojeg od morske obale treba voziti više od pola sata. Ali kad se zagrebe ispod površine, ili u njega stigne u utorak, priča postaje potpuno drugačija. Dobro došli u Zadvarje, selo u Dalmatinskoj zagori s manje od 300 stanovnika. Upravo ovdje, u dalmatinskom zaleđu, susreću se sajam s tradicijom dugom tri stoljeća, ruševine stare utvrde, kanjon moćne rijeke i jedan od najimpresivnijih slapova ovog kraja.

Kad nije utorak, Zadvarje djeluje tiho, gotovo uspavano i pomalo zaboravljeno. No s dolaskom utorka sve se mijenja, a mjesto dobiva posve novo lice. Na glavnom trgu Obor svakoga se tjedna održava sajam koji već više od tri stoljeća okuplja prodavače i kupce iz okolnih sela. Prema crkvenim zapisima i lokalnim izvorima, ova tradicija traje barem od početka 18. stoljeća. Danas se ondje može doživjeti jedan od rijetkih preostalih istinski tradicionalnih stočnih sajmova u ovom dijelu Dalmacije.

Svakog utorka ujutro, sve do otprilike do podneva, na trgu se prodaju goveda, sitna stoka, svinje i koze, ali i domaće vino, maslinovo ulje, med, svježe povrće, sirevi, suhomesnati proizvodi i rabljene stvari. Ovdje ćete rijetko naići na organizirane turističke grupe: kupci su uglavnom mještani. Upravo zato se ovaj sajam i danas ne doživljava kao turistička kulisa, nego kao dio žive, ruralne Dalmacije.

Povijest Zadvarja usko je povezana s utvrdom Duare, čiji se naziv najčešće tumači kao „vrata” ili „prolaz”. Takav naziv nije slučajan jer je utvrda stajala na važnom putu, poznatom još od prapovijesti, koji je povezivao obalu s unutrašnjošću Dalmacije. U pisanim se izvorima Duare spominje već 1408. godine, a kasnije je utvrđenje dodatno ojačano radi obrane od osmanskih prodora.

Utvrda s dvije okrugle kule stoljećima je kontrolirala putove prema Makarskoj i Omišu. Kada se granica pomaknula dalje na sjever, utvrda je izgubila vojno značenje, a samo Zadvarje s vremenom se pretvorilo u trgovačko središte. Danas se do ruševina iz centra može doći pješice za otprilike 15 do 20 minuta, a lokalitet je već gotovo 20 godina u obnovi.

Od glavnog trga tek je nekoliko minuta hoda do 200 metara dubokog vapnenačkog kanjona Cetine. Glavni prirodni adut ovog kraja je Velika Gubavica, najviši slap na rijeci Cetini i jedan od najimpresivnijih u Dalmaciji. Po visini zaostaje za poznatijim slapovima Plitvičkih jezera i Krke, no ovdje impresionira nešto drugo, a to su dubina kanjona, blizina vidikovaca i sama dramatičnost krajolika. Ovdje se zapravo nalaze dva slapa: Velika Gubavica i Mala Gubavica, smještena nešto niže i visoka 7 metara. Za ljubitelje adrenalina organizira se i ekstremni kanjoning u samom koritu Cetine.

Gubavicu dugo nije bilo lako vidjeti iz prave perspektive: sa starog vidikovca kod križa na ulazu u mjesto slap se praktički nije ni vidio, a prilazak divljem rubu kanjona bio je opasan. Situacija se promijenila zahvaljujući projektu iz 2024. godine, kada je nad kanjonom uređeno nekoliko novih platformi „Vidikovac Gubavica”. Metalne platforme vise nad provalijom, pa izlazak na njih može biti pravi izazov za one koji se boje visine. No upravo se odavde pruža najbolji pogled na Gubavicu i okolni krajolik.

Početkom 20. stoljeća snagu pada vode ovdje su odlučili iskoristiti u industrijske svrhe. Tako je nastala HE Kraljevac, prva hidroelektrana na Cetini, čija se izgradnja otegla na dva desetljeća i završila 1932. godine. Za svoje je vrijeme to bio ambiciozan međunarodni inženjerski projekt. HE Kraljevac slovila je kao jedna od najvećih hidroelektrana u ovoj regiji. Upravo je ona među prvima donijela električnu energiju u Zadvarje i industrijsko naselje Dugi Rat, a potom i u Split i Omiš. Elektrana je i danas u funkciji te ostaje važan dio industrijske povijesti ovog kraja.

Ako nakon Zadvarja krenete prema moru, rutu možete završiti kod prijevoja Dupci i uvale Vruje, jednog od najneobičnijih mjesta podno Biokova, poznatog po snažnim podmorskim izvorima slatke vode. Ovaj dio obale poznat je i po snažnoj buri koja ovom krajoliku daje posebno surov karakter. Kada snažan vjetar uzburka more, a iz podmorja i dalje izbijaju moćni slatkovodni izvori, voda ovdje izgleda kao da ključa. Nakon sajma, utvrde i Gubavice, upravo Vruja daje ovoj ruti snažnu morsku završnicu.