Na istoku Hrvatske krije se jedna od posljednjih pravih prašuma u Europi! U njoj možete vidjeti kako izgleda priroda bez utjecaja ljudi

Gotovo 50 posto površine Hrvatske prekrivaju šume, točnije 47 posto, a većina je prirodnog podrijetla. To nepregledno šumsko prostranstvo prava su pluća naše zemlje, no veći dio njih se koristi, posjećuje, siječe, obrađuje… Rijetki su dijelovi u kojima ljudske intervencije nema niti je ikada bilo: to su ostaci pravih, prirodnih prašuma. Jedna se nalazi u Lici, na području Plitvičkih jezera i zove se Čorkova uvala, a drugu možemo pronaći na Papuku. Ta slavonska oaza zove se Sekulinačka prašuma i jedan je od najvrjednijih i najočuvanijih šumskih područja u Hrvatskoj.

Sekulinačka prašuma ostatak je nekadašnjih slavonskih prašuma, nalazi se unutar Parka prirode Papuk i područja zaštićenog statusom UNESCO Geoparka. Skrivena je u teško pristupačnoj dijelu planine, na nadmorskoj visini između 740 i 820 metara i upravo je ta izoliranost i teška dostupnost pomogla da ostane gotovo netaknuta. Iako pristup šumi nije formalno zabranjen, ona nije obilježena na karti i do nje je jako teško doći, kako fizički i kondicijski, tako i orijentacijski jer put nije markiran. S nama je fotografije i detalje podijelio Matija Pospihalj, rendžer u Parku prirode Papuk.

Šuma prašumskog tipa podrazumijeva da prirodni procesi funkcioniraju gotovo bez ljudskoj utjecaja. Stabla se ruše, trule, raspadaju se i ponovo stvaraju novi život, bez intervencija, čišćenja, pomlađivanja i gospodarskog korištenja.

Sekulinačka prašuma zaštićena je još 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije. Iako joj je površina relativno mala, prostire se na samo 11.2 hektara, iznimno je vrijedna. U njoj se nalazi jedan od najbolje očuvanih ostataka stare šume bukve i jele i upravo ta dva stabla dominiraju šumom. Neka dosežu i do 37 metara visine, s deblima promjera od 80 do 100 centimetara! Takve su dimenzije danas prava rijetkost.

Osim lijepih, zdravih stabala jedna od karakteristika prašume je i mrtvo drveće. Srušena i raspadajuća stabla ovdje se ne uklanjaju, već se prepušta prirodi da ih iskoristi. Ona hrane gljive i mikroorganizme, stvaraju staništa za kukce, služe kao skloništa za šišmiše, te omogućuju gniježđenje rijetkih ptica.

Ova iskonska priroda pogoduje bogatoj flori i fauni, pa je tako Sekulinačka prašuma jedino poznato nalazište u Hrvatskoj vrlo rijetke gljive Catinella olivacea, koja raste upravo na trulim bukovim deblima. među stablima žive i planinski djetlić, jelova sjenica, kreja, zimovka i brojne rijetke vrste kukaca povezane sa starim šumama.

Ova slavonska prašuma djeluje divlje i neuređeno, ali ona to i jest. Ovdje doslovno priroda vodi glavnu riječ. Mnogo je polegnutih i raspalih stabala, gust je sloj mahovine, struktura šume je nepravilna, a vlaga visoka. I tako to treba biti: ovdje sama priroda određuje cikluse života i smrti. Zato je ovo područje iznimno važno znanstvenicima kojima takve šume služe kao prirodni laboratorij i proučavanje prirodnih procesa bez intervencija.

Sekulinačka prašuma nalazi se u Parku prirode Papuk, na istoimenoj planini koja je biološki i geološki jedno od najraznolikijih područja Hrvatske. Na papuku su najpoznatiji su hidrološki i geološki fenomeni poput slapa Skakavaс, gorske doline Jankovca ili geološkog spomenika Rupnica, ali od ogromnog je značaja i ova prašuma za koju možemo reći da je živući arhiv šumskog ekosustava Panonskog bazena. Na Papuku općenito raste više od 1200 biljnih vrsta, a gotovo 96 posto površine prekriveno je šumama u kojima je dom pronašlo oko 170 vrsta životinja.

„Zbog raznolikih reljefnih, geoloških i mikroklimatskih prilika, ali i raznolikosti tla u Parku prirode Papuk nalazimo čak 13 vrsta šumskih zajednica koje prekrivaju oko 96 posto površine. Šume hrasta kitnjaka i graba dominiraju područjem do 350 metara nadmorske visine. Iznad toga područja nalazi se zona bukovih šuma. Šume bukve i jele rastu na području iznad 700 metara. Na dijelu južnih, toplih obronaka Papuka i Krndije rastu šume hrasta medunca, sladuna i cera,“ navodi se na stranici Parka prirode Papuk.