Nitko nikada nije živio u kamenom selu na ovom hrvatskom otoku! Sagradili su ga samo za potrebe jednog filma

U arhipelagu koji nazivaju kamenim biserjem Mediterana svaki ‘biser’ ima svoju priču. Ukupno 80-ak otoka, otočića i hridi smjestilo se usred intenzivno plavog mora, privlačeći svojom ljepotom kako izletnike tako i nautičare. Taj raj, zaštićen i statusom nacionalnog parka, jedna je od najpoznatijih hrvatskih razglednica, a u njemu jedan se otok posebno ističe. Otok Mana, satkan od prirodne ljepote i neobične povijesti, jedna je od perjanica Kornata.

Otok Mana smjestio se na sjeverozapadu Nacionalnog parka Kornati. Nenaseljen je i pust, na njemu nema kafića, ceste, infrastrukture, osim one koja priča priču o njegovoj filmskoj prošlosti. Manina je površina oko 410 tisuća metara četvornih, dok mu je obala duga kojih 4,5 kilometara. Otok je visok 77 metara.

Poznat je kao jedan od kornatskih otoka koje krase impozantne litice koje se vertikalno obrušavaju u more, tzv. krune. Upravo ova na Mani, kojoj se često dive posjetitelji u brodovima i jedrilicama podno nje, kornatski je rekorder. Naime, otok Mana ima najdužu krunu u Nacionalnom parku Kornati. Ona broji čak kilometar i pol, preciznije 1530 metara, a sa svojom visinom od 65 metara samo je 20 metara niža od najviše krune na Kornatima, one na otoku Klobučaru.

No, rekli smo da je otok, osim od prirodnih ljepota, satkan i od zanimljive prošlosti. A ona je vezana uz film! Naime, upravo je otok Mana bio jedna od lokacija na kojoj se snimao film ‘Pobješnjelo more’ iz 1959. godine (‘Raubfischer in Hellas’ odnosno ‘As the Sea Rages’) u kojem je glavnu ulogu igrala Maria Schell. Naime, upravo na otoku Mana su, za potrebe snimanja tog filma, izgrađene ‘građevine’ koje su ‘glumile’ malo grčko ribarsko mjesto. Iako danas izgledaju kao ostaci nekog stvarnog naselja, one su u biti namjerno građene ‘nedovršene’, ponekad samo pročelja, lukovi prozora i vrata ili pak kućice bez krovova. One i danas tamo stoje i može ih se razgledati…

Za one koji žele upravo to, razgledati kulisu tog filma izbliza, vrijedna je informacija da na zapadnoj strani otoka Mana postoji uvala s plažom i pristaništem odakle, kako navode na stranici Croatia Travel Reviews, kreće staza koja vodi do nekadašnjeg filmskog seta. Ona vodi, navodi taj izvor, preko zemljane zaravni na jugoistok, a onda se skrene desno uzbrdo po kamenjaru do vrha. “Uspon je lagan i potrebno je desetak minuta uz obavezno stajanje na liticama s istočne strane, odakle se počinju otvarati sve ljepši i ljepši vidici. Svakako ponesite prikladnu obuću, jer kamenje je oštro, a jednom kada dođete u “staro” ribarsko selo, slobodno odbacite “stege modernog života”, skinite obuću i uživajte u ugođaju”, pišu.

Kornatskom otočju dom su središnja Dalmacija te Šibensko-kninska županija. Taj, inače najrazvedeniji arhipelag na Mediteranu, broji ukupno 150 otoka, a proteže se na površini od čak 320 kilometara četvornih. Područje Kornata zaštićeno granicama nacionalnog parka proglašenog 1980. godine nešto je manje i proteže se na 220 kilometara četvornih. Četvrtinu te površine zauzimaju otoci, koje presijeca oko 300 kilometara suhozida. Među kornatskim otocima najveći je otok Kornat, a upravo na njemu nalazi se utvrda Tureta.

Ta je utvrda, kažu, nekad predstavljala uši i oči kornatskog kanala, no danas je tihi svjedok vremena koji podsjeća na bogatu i dugu prošlost otoka Kornata. Podignuta je povrh polja Tarac na južnoj strani otoka, a datira iz 6. stoljeća. Danas je zapuštena, no njezini zidovi i dalje uporno i tvrdoglavo stoje. I u takvom neobnovljenom stanju jedina je utvrda tog tipa i iz tog vremena na Jadranu koja i dalje ‘živi’. Od uništenja ju je spasila njezina osamljenost.

Smatra se da je za gradnju te utvrde zaslužan car Justinijan te da je bila samo jedna od 14 sličnih utvrda koje su niknule u njegovo doba na obali Jadrana. Sve su bile izgrađene na sličan način, i to grubo tesanim kamenom što ukazuje da gradnja nije dugo trajala. Međusobno su bile vidljive, što znači da je između njih postojala i mogućnost komunikacije, a najvećom se smatra Gradina na otoku Žirju. Taj sustav utvrda služio je za nadzor plovidbe Jadranom i tamošnjeg prometa.