Jedne od najljepših vrtova u Hrvatskoj stvorio je trgovac paprikom koji se obogatio u Americi: mogu se obići besplatno

Velebne austrougarske vile, raskošni povijesni hoteli, njegovani parkovi, Djevojka s galebom i 10 kilometara duga obalna šetnica Lungomare koja povezuje Volosko i Lovran. Sve su to prizori po kojima je Opatija već desetljećima prepoznatljiva daleko izvan granica Hrvatske. Smještena podno Učke, uz Kvarnerski zaljev, poznata je i kao kraljica Jadrana te kolijevka hrvatskog turizma. Rado su je posjećivali carevi, umjetnici, književnici i drugi ugledni gosti, privučeni blagom klimom, kristalno čistim morem te spojem mediteranske i egzotične vegetacije.

Park Angiolina i Park sv. Jakova najpopularnije su gradske zelene oaze, no Opatija ima još jedan poseban povijesni perivoj, koji je 2016. zaštićen kao kulturno dobro. To su Amerikanski vrtovi, smješteni iznad Nove ceste i centra grada, na terasastoj padini s prekrasnim pogledom na Kvarner.

Stvorio ih je Mihaly Pal Kuczor, mađarski trgovac i pustolov koji se u Americi obogatio prodajući segedinsku papriku. U Opatiji je upoznao i zavolio Hildu von Hortenau te između 1926. i 1928. godine njoj u čast uredio raskošne vrtove. Nekoć su bili poznati i kao Semiramidini vrtovi, dok ih Opatijci i danas jednostavno zovu Merikanski vrtovi.

Kuczorov park sve je samo ne običan. Pomno projektiran perivoj na strmom terenu organiziran je u terase, s brojnim arhitektonskim detaljima i biljkama koje tvore prostor namijenjen odmoru duha i tijela. A koliko je zahtjevno bilo samo uređenje najbolje pokazuje podatak koji se navodi na internetskoj stranici Parkovi Opatija: zemlja potrebna za oblikovanje terasastih vrtova dovozila se kočijama!

Zeleni raj imao je pergolu, stepeništa, klupe i popločene površine. Biljke su se sadile u pravilnom, mrežastom rasporedu, a pojedine su šišane u kuglaste ili stupaste oblike. Ondje su rasli kamfor, eukaliptusi, kamelije, gardenije, magnolije, australske agave, tisuće ruža, vinova loza… Naravno, svoje mjesto u Amerikanskim vrtovima pronašla je i paprika.

Park se prostire na 8426 m². Na najvišoj terasi možete vidjeti kolonadu stupova i drvored visokih piramidalnih čempresa koji čini svojevrsnu zelenu krunu perivoja. U donjem dijelu su drvored visećih dudova te zbirke agruma, ruža i kamelija: potonja je ujedno i simbol Opatije.

Zanimljive su i impozantne ruševne zidine ”Šišina mirína”. Ime su dobile po nadimku prvog vlasnika zemljišta, Ivana Jurkovića Šiše, ali i čakavskom augmentativu talijanske riječi ”muro”, odnosno zid. Kuczor je, naime, zemljište mogao kupiti samo pod uvjetom da ih sačuva. Zahvaljujući tom zahtjevu ”Šišina mirína” preživjela je veliko preuređenje čitavog prostora i danas je jedan od upečatljivijih povijesnih detalja Amerikanskih vrtova.

Valja spomenuti i kućicu za vrtlara, koja je izgrađena znatno prije ostalih građevina u perivoju, što samo pokazuje koliko se pažnje od samog početka posvećivalo pejzažnoj arhitekturi i hortikulturi. Nakon što su desetljećima služili kao rasadnik, Amerikanski vrtovi krajem 20. stoljeća bili su napušteni i zapušteni, a poslije su obnovljeni i ponovno otvoreni za javnost. Mogu se posjetiti od utorka do nedjelje i ulaz je besplatan.