Može i gore! Evo koje su najviše temperature ikad izmjerene u Hrvatskoj i tko drži europski rekord

Prije dvije godine izmjerena je najviša temperatura u Europi u povijesti. Na Siciliji je tada izmjereno 48,8 stupnjeva, što je „oborilo rekord“ Atene koja je tada držala vrh liste s 48 stupnjeva iz 1977. godine. Klimatolozi predviđaju da bi ovog ljeta neki rekordi mogli biti oboreni, što nam, dok se kuhamo na više od 35 stupnjeva, nije teško povjerovati. Južna Europa je, dakako, najtoplija, dok je na sjeveru ugodnije: rekordna temperatura na, primjerice, Islandu iznosi tek 30 stupnjeva. Evo koje su rekordne temperature u Europi, na Balkanu i u Hrvatskoj dosad izmjerene!

MOSTAR JE REDOVITO NAJTOPLIJI GRAD EUROPE, A REKORD OD 46 STUPNJEVA IZMJEREN JE 1901. GODINE

I ovog je srpnja jug Europe najtopliji, no niti jedan od rekorda zasad nije oboren. Osim Atene koja je 10. srpnja 1977. patila na 48 stupnjeva i Sicilije koja je isto preživjela 2021., pri vrhu liste je jedan dobro nam poznat grad u susjednoj državi. Mostar je, prema povijesnim podacima, drugi najtopliji grad Balkana. Rekordna temperatura od 46 stupnjeva izmjerena je 1901. godine. Ovaj je predivni grad na Neretvi redovito najtopliji u Europi s ljetnim temperaturama preko 40 stupnjeva, a na suncu ona u najvrelijim danima redovito prelazi i 50 stupnjeva.

• 

VRELI BALKAN: TEMPERATURE PREKO 40 STUPNJEVA ZABILJEŽILE SU BAŠ SVE DRŽAVE

Vruće je i u Makedoniji, gdje rekord drži mjesto Demir Kapija gdje je 2007. bilo 45,7 stupnjeva, a u bugarskom Plovdivu 1916. izmjereno je 45,2 stupnja. U Srbiji rekord drži Smederevska Palanka, s 44,9 stupnjeva izmjerenih 2007. godine, a u Crnoj Gori Podgorica gdje je iste godine bilo 44,8 stupnjeva. Albanski grad Kuçovë rekorder je te zemlje s 43,9 stupnjeva, a prvo mjesto u Sloveniji drži Cerklje od Krki s 40,8. Vrelo je i u Španjolskoj, Portugalu i na jugu Francuske, gdje rekordne temperature također prelaze 46 i 47 stupnjeva.

• 

SLUŽBENI HRVATSKI REKORD ZABILJEŽEN JE 1981. U PLOČAMA

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, službeni hrvatski rekord izmjeren je u Pločama. Početkom kolovoza 1981. u ovom je gradu bilo 42,8 stupnjeva. Tek je neznatno manja temperatura, 42,7, izmjerena 2017. u Starigradu Paklenica. Treće mjesto drži Karlovac, u kojem je 1950. temperatura bila 42,4 stupnja, a slijedi Knin s 42,3. Na svim se lokacijama temperatura ne mjeri jednako dugo, pa su stvarni rekordi vjerojatno nešto drugačiji. U Starigradu je mjerenje počelo tek devedesetih godina, a u Pločana 1978., dakle samo tri godine prije zabilježenog rekorda.

• 

GOTOVO SVI REKORDI U HRVATSKIM GRADOVIMA OBORENI SU U SRPNJU I KOLOVOZU

„Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, izuzetak je Virovitica gdje je apsolutni maksimum od 39,5 °C izmjeren 27. lipnja 1965. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2012. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća!) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928.,“ piše DHMZ. Zagrebački rekord od 40,4 stupnja izmjeren je 1950.

Rekordne temperature u Hrvatskoj (prema DHMZ-u)

1. Ploče, 42,8, 1981.
2. Starigrad Paklenica, 42,7,  2017.
3. Karlovac, 42,4, 1950.
4. Knin, 42,3,  2017.
5. Split Kaštela, 42,2, 2017.
6. Nova Gradiška, 41,8, 2012.
7. Cres, 41,5, 2015.
8. Ston , 41,5, 1981.
9. Gorinci, 41,4, 2013.
10. Abrami, 41,4,  2015.

Rekordne temperature u najvećim gradovima:

• Zagreb Maksimir, 40,4, 1950.
• Zagreb Grič, 40,3, 1950.
• Split-Marjan, 38,6, 1950.
• Rijeka, 40, 2007.
• Osijek – zračna luka, 40,6, 2007.
• Osijek, 40,3, 1950 i 2012.