Hrvatski grad proglašen je jednim od najopuštenijih u Europi. Oduvijek je bio svoj, pomalo buntovan i prijestolnica rocka

Što za vas znači da je neki grad opušten? Da u njemu nema gužve, da se život odvija nekako sporije, da ima dovoljno zelenila i mjesta za predah ili jednostavno da se u njemu već nakon nekoliko sati počnete osjećati kao lokalac? Istina, teško je to svesti na jednu stvar, ali jedno novo istraživanje pokušalo je pronaći europske gradove u kojima je najlakše usporiti, a među njima se našao i jedan hrvatski. Rijeka je, naime, zauzela sedmo mjesto na ljestvici najopuštenijih europskih gradova za putnike u 2026. godini. Iza nje su ostali Ženeva, Tampere i Ljubljana, dok su se ispred hrvatskog grada smjestili Tallinn, Zürich, Tartu, Trondheim, Vilnius i Haag.

Iza istraživanja stoji britanska tvrtka Vape and Go, koja je analizirala 66 europskih gradova i pokušala odgovoriti na pitanje „U kojim je gradovima najlakše usporiti i odmoriti se?“ U obzir su uzeti različiti pokazatelji koji mogu utjecati na svakodnevni osjećaj ugode i stresa, a među njima su prohodnost grada, udio zelenih površina, dnevna i noćna izloženost buci, onečišćenje zraka, kriminal i sigurnost. Na temelju tih podataka svaki je grad dobio ukupnu ocjenu od maksimalnih 100 bodova. Rijeka je ostvarila 82,4 boda, što ju je smjestilo na visoko sedmo mjesto. Bravo, Rijeka!

Zanimljivo je i to da je razlika između hrvatskog grada „koji teče“ i šestoplasiranog Haaga bila je tek desetinka boda, dok je Ženeva, koja se smjestila odmah iza Rijeke, ostvarila 81,6 bodova. Ljubljana je s 80,8 bodova završila na desetom mjestu. Na samom vrhu našao se estonski Tallinn s čak 92,8 bodova koji se u ovom zanimljivom istraživanju posebno istaknuo po niskoj razini buke.

Naime, malo je hrvatskih gradova koji imaju tako prepoznatljiv karakter i identitet te koji su kroz desetljeća uspjeli ostati toliko svoji kao Rijeka. Često u javnom prostoru možemo čuti rečenice poput onih kako Rijeka nikad nije marila za to da se uklopi u očekivanja jednog „tipičnog grada“. Ona je industrijska i mediteranska, pomalo gruba i istovremeno otvorena, glasna kad treba biti glasna, ali dovoljno neopterećena da se u njoj svi osjećaju dobro. I to će potvrditi baš svatko tko je jednom prošetao Korzom kojeg Riječani zovu svojim „dnevnim boravkom“.

Isto tako, Rijeka je i grad luke, brodogradilišta, dizalica, nebodera, palača i starih tvorničkih hala, ali i grad u kojem je upravo iz takvog okruženja nastala jedna od najzanimljivijih kulturnih scena u Hrvatskoj. Biser Kvarnera desetljećima je slovio kao jedan od najvažnijih domaćih rockerskih gradova, mjesto u kojem su glazba, alternativna kultura i bunt uvijek imali posebno mjesto.

Rijeka je uostalom cijelu svoju povijest živjela na raskrižju različitih kultura, država, jezika i identiteta. U našem okruženju na prste možemo nabrojati gradove koji su u tako kratkom povijesnom razdoblju promijenili toliko političkih sustava. Kroz nju su se izmjenjivali Austro-Ugarska, kratkotrajna Slobodna Država Rijeka, Kraljevina Italija i Jugoslavija, prije nego što je postala dio današnje Hrvatske. Sve je to ostavilo trag na gradu koji je naučio živjeti s različitostima…

Prošetajte gore spomenutim Korzom, najprostranijom gradskom šetnicom do koje, može se reći, vode svi putevi u Rijeci. Zatim se uputite do Trga Riječke rezolucije, dođite do Koblerovog trga s kojeg se ulazi u Stari grad, gdje pak možete razgledati antička Stara vrata, katedralu sv. Vida, zaštitnika Rijeke, crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, a tu je i popularni Kosi toranj.

Svakako zavirite i na riječku tržnicu, jedan od najživljih gradskih punktova, a ako volite industrijsku baštinu, zanimljiv će vam biti i kompleks nekadašnje Tvornice torpeda, jedan od simbola riječke industrijske prošlosti. Ako imate malo više vremena, popnite se i do Trsata. Ondje vas čekaju Trsatski kaštel, svetište Majke Božje Trsatske i pogled na grad zbog kojeg se itekako isplati uspon…