Jeste li znali da Hrvatska ima svoje nacionalno stablo? Pravi je div koji može narasti i do 50 metara!

Hrvatski nacionalni cvijet je perunika, a mnogi ljudi ne zna da postoji i nacionalno stablo Hrvatske! Evo o kojem se ljepotanu radi

Foto: Getty Images

Maslina, murva, lipa, hrast… Hrvatska je zelena, a krošnje ovih nekoliko stabala jedna su od brojnih koje tkaju njezinu zelenu ljepotu. No, iako sva navedena zauzimaju posebno mjesto u srcu hrvatskog čovjeka, jedno se smatra nacionalnim stablom. Riječ je o hrastu lužnjaku. Doista je to posebno stablo, jedan je od ponosa Hrvatske, a u narednim recima doznajte sve najbitnije o njemu. Idemo ‘upoznati’ nacionalno stablo Hrvatske!

SIMBOL DUGOVJEČNOSTI I SNAGE

Hrast lužnjak, nacionalno stablo Hrvatske, simbol je dugovječnosti, snage i kvalitete. Stablo je to koje se veže uz Podravinu i Posavinu, Slavoniju i Turopolje… Ukratko rečeno, hrast lužnjak je kralj hrvatskih nizinskih šuma, doista fascinantno stablo koje može narasti do divovskih razmjera. Općenito govoreći, jedno je od najvećih i najdugovječnijih stabala u Europi općenito.

ŠUMSKI DIVOVI KOJI VOLE POVREMENE POPLAVE

Hrast lužnjak, kao simboličko nacionalno stablo Hrvatske, može narasti do 50 metara visine i doživjeti nevjerojatnu starost, od 500 do 800 godina. Taj stas i godine u tim slučajevima drže doista masivna debla, promjera i do dva i pol metra, a ispod njih duboki, ali i horizontalno vrlo razvijen korijen. Njegovo su stanište vlažni, nizinski predjeli uz rijeke: voli plodna i vlažna tla, pa čak i blage poplave odnosno područja koja su sklona povremenom plavljenju.

SPAČVANSKA ŠUMA, ALI I ISTRA

Ako mu uvjeti odgovaraju onda ‘kreira’ nevjerojatna šumska kraljevstva. Primjerice, ono u Spačvanskom bazenu, poznato kao jedno od najvećih šuma hrasta lužnjaka u Europi. U Podravini se ističe šuma Repaš, poznat je on i u Lonjskom polju

„Iako je hrast lužnjak najčešće vezan uz nizinske šume Slavonije i Posavine, raste i u Istri, osobito u dolini rijeke Mirne i okolici Motovuna. Tu se nalazi poznata Motovunska šuma, jedno od rijetkih preostalih staništa autohtonih lužnjakovih šuma u mediteranskom području. Ova šuma nije samo prirodni dragulj, već i poznato stanište cijenjenih tartufa, što dodatno naglašava ekološku i gastronomsku vrijednost hrasta lužnjaka u Istri.“, prenosi primjerice Priroda Hrvatske.

HRAST KAO SIMBOL KVALITETE

Drvo hrasta lužnjaka, kao sirovina, posebna je priča. Slovi za jedan od najcjenjenijih, najtraženijih i najkvalitetnijih drvnih materijala. Iznimno je tvrdo i izdržljivo, pogodno za korištenje u građevinarstvu, brodogradnji ili pak za izradu namještaja. No, on je i stup cijelog jednog ekosustava, o njemu ovisi niz životinja, mnogima je dom, drugima je hrana. Njegov žir je čak bio i hrana ljudima, od njega se pravilo brašno.

MEĐU NAJUGROŽENIJIMA U HRVATSKOJ

Nažalost, čini se da u moderna vremena, kao i općenito s prirodom, sve radi protiv njega. Klimatske promjene, isušivanje tla, bolesti samo su neki od izazova s kojima se kralj hrvatske nizinske šume i nacionalno stablo Hrvatske susreće te spada u najugroženije vrste stabala u Hrvatskoj.

NACIONALNI HRVATSKI CVIJET JE PERUNIKA

Za kraj, samo da podsjetimo, kad smo već kod biljnih vladara Hrvatske, i na nacionalni cvijet naše zemlje. On je i službeno proglašen 2000. godine, a to je iris, odnosno perunika. Danas je poznato oko 300 vrata irisa, a u Hrvatskoj raste njih ukupno 12 samoniklih. Kao staništa, jer na njima rastu vrste perunike koje su endemi, i to hrvatska perunika (Iris croatica), ilirska perunika (Iris illyrica) i močvarna perunika (Iris pseudacorus), posebno su poznato Samoborsko gorje te Nacionalni park Krka.

Pročitajte još