Znate li koja je najveća špilja Gorskog kotara? Ima “zagorsko” ime, skrivena je i teško dostupna, a njezina raskošna ulazna dvorana dugačka je nevjerojatnih 85 metara

Hrvatska obiluje speleološkim objektima… Neki su poznati po svojim doista nevjerojatnim dimenzijama, primjerice rekordne duljine i dubine. Neki imaju doista neobična imena… U ovom vas članku vodimo do još jednog rekordera – najveću špilju Gorskog kotara. Naime, i ta se regija Hrvatske može pohvaliti vlastitim gigantom. Najveća špilja Gorskog kotara zove se Hajdova hiža.

Ova špilja, doduše nije otvorena za turiste, već u njezinim dimenzijama i tajnama mogu uživati samo speleolozi, a do nje nije ni jednostavno doći, navode na stranici Gorskog kotara. Također, iako najveća špilja Gorskog kotara na prvi pogled, kažu upućeni, ostavlja dojam lakog prolaza zbog velebnosti svoje ulazne dvorane, njezini kasniji prolazi uski su i duboki te još uvijek nisu u potpunosti istraženi.

Hajdova hiža, najveća špilja Gorskog kotara, nalazi se na području sjeverno od grada Delnica. Njezin ulaz nalazi se nasuprot slovenskoj Kuželjskoj steni, u hridinama vrha Belice, a njezina je najistaknutija značajka njezina ulazna dvorana koja ima doista dojmljive dimenzije. Dugačka je čak 85 metara, široka 27 metara i visoka oko 16 metara. Zahvaljujući tim dimenzijama slovi i za jedan od najvećih podzemnih prostora otkrivenih na području krša u Hrvatskoj, a duljina njezinih kanala i pukotina iznosi oko 900 metara.

No, ovaj rekorder Gorskog kotara nije jedina tamošnja špilja. Ima ih Gorski kotar još i to dostupnih za posjetitelje. Primjerice, špilja Vrelo koja je otkrivena sasvim slučajno sredinom prošlog stoljeća. Dugačka je 300 metara, bogata je ukrasima, stara je i do četiri milijuna godina, a na atraktivnosti joj daje i jezero. Tu je i špilja Lokvarka, najdublja špilja u Hrvatskoj sa šest etaža, od kojih su četiri otvorene za posjetitelje. Duljina zasad istraženog dijela špilje iznosi 1179 metara, a duboka je 275 metara.

Muževa Hišica je, s druge strane, mala špilja s hodnikom dugim 200 metara, a na njezinom se kraju nalazi mala dvorana s jezercem, a značajna je i špilja Bukovac zbog nalaza koji su nađeni u njoj – šiljak napravljen od jelenjeg roga, kao i više ostataka životinja koje su davno boravile na ovom prostoru, poput pećinskog medvjeda i pantere. Ti pronađeni ostaci ukazuju na to da je ta špilja bila korišten još u starijem kamenom dobu.

Isto tako, kad smo već spomenuli jednog hrvatskog rekordera, ali na razini jedne regije, red je da se dotaknemo i onih na razini cijele države. Tako se najdubljom jamom u Hrvatskoj smatra Lukina jama na Velebitu, koja spada i među najdublje na svijetu. Sustav Lukina jama – Trojama najokomitija je jama svijeta, a s dubinom od 1431 metar i najdublja jama Dinarida. Nalazi se u strogom rezervatu prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.

Najdulji jamski sustav pak je jamski sustav Crnopac, nazvanom po velebitskom planinskom grebenu ispod kojeg se nalazi. Njegova je duljina 63.746 metara, odnosno 63,7 kilometara, a s dubinom od 830 metara smatra se najdužim speleološkim sustavom ne samo u Hrvatskoj nego i na području dinarskog krša. On spada u 60 najduljih sustava na svijetu te 25 najduljih u Europi!