Tko je bila neznana junakinja po kojoj je nazvana ulica u Zagrebu? Iza neobičnog imena krije se uzbudljiva legenda

Naizgled ni po čemu posebna, duga manje od 100 metara s par kućnih brojeva, nedaleko od zagrebačkog Autobusnog kolodvora smjestila se ulica čije ime privlači pažnju prolaznika. Ulica neznane junakinje u Zagrebu jedna je od onih koja budi znatiželju već desetljećima, točnije od 1928. godine kad joj je posvećen ovaj komadić zagrebačkog urbanog pejzaža. Tko je ona bila i čime je zaslužila da joj se, čak i neimenovanoj, posveti jedna ulica?

Ulica neznane junakinje zatvorena je za automobile, njome se može proći samo pješke, a nalazi se preko puta Trga Petra Krešimira i povezuje ulicu Stjepana Širole i Aveniju Marina Držića. Objašnjenje na ploči s imenom navodi: „U spomen neznanoj Hrvatici, poginuloj u obrani Sigeta 1566. godine“. Odgovor na pitanje tko je ona bila vodi nas dakle nekoliko stotina godina u prošlost.

U velikoj bitci kod mađarskog Sigeta 1566. godine, prema legendi, 2500 vojnika branilo je grad od 100.000 Turaka. U toj je poznatoj opsadi život izgubio Nikola Šubić Zrinski, a sa znatno manje ljudstva branitelji su herojski spriječili da ključni položaju padnu u turske ruke. „Iako su gotovo svi branitelji izginuli, uspjeli su nanijeti toliko teške gubitke suparničkoj vojsci da su Turci odustali od planiranog pohoda na Beč i Budim,“ pisao je Zagreb Info.

Nakon bitke, leševi su bili posvuda, a legenda kaže da je među gomilom mrtvih tijela otkriveno i neidentificirano žensko tijelo u muškoj odori. Ta je nepoznata žena proglašena heroinom jer se smatralo da je riječ o Hrvatici koja se „maskirala“ u muškarca samo da bi mogla pomoći u obrani protiv turske sile. Njezin pravi identitet nikad nije otkriven.

Je li neznana junakinja zaista postojala i da li se sve odvilo ovako kako je opisano danas nitko ne može sa sigurnošću utvrditi. I dok je njoj odana počast imenovanjem ulica, brojne druge žene koje su zadužile zemlju i grad nisu bile te sreće. Veliki europski projekt Mapping Diversity utvrdio je svojedobno da samo 5,6 posto ulica i trgova u Zagrebu nosi ime po ženi.

Prema istraživanju koje je proveo Fakultet političkih znanosti, a koje se odnosi na sve javne površine, situacija je još gora: žensko ime novi tek 1,8 posto parkova, ulica i spomenika. Ženska su imena slabo zastupljena i drugim gradovima Europe i svijeta. A najviše je ulica i trgova, globalno gledano, nazvano po Djevici Mariji.