Koji je hrvatski grad prvi dobio željeznički kolodvor, prije Zagreba i drugih velikih mjesta? Vlak je u ovo malo mjesto stigao davne 1860. godine

Putovanja vlakom nekad su bila jedini način da se povežu pojedina mjesta, a željeznica je bila neprocjenjiva i za prijevoz različitih roba. Danas vlak doživljava veliki povratak i sve je popularniji odabir za spora, ekološki prihvatljiva putovanja uz udobnost i prekrasne poglede. No znate li koje je mjesto dobilo prvi kolodvor u Hrvatskoj? To nije Zagreb, ni Osijek, ni Rijeka ni Split, već mala općina na sjeveru zemlje – Kotoriba.

Prije 164 godine, 24. travnja 1860. godine, u promet je puštena prva željeznička pruga u Hrvatskoj, a istog je dana vlak stigao na prvi kolodvor u Hrvatskoj, onaj u Kotoribi. Kako piše HŽ infrastruktura, riječ je o pruzi koja prolazi kroz Međimurje, između kolodvora Kotoriba na današnjoj hrvatsko-mađarskoj granici i stajališta Macinec na hrvatsko-slovenskoj granici, a koja je bila dio pruge Budimpešta – Nagykanizsa – Kotoriba – Čakovec – Pragersko.

Ta slavna dionica, tada popularno nazvana “okrajak na hrvatskom tlu”, izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst, a Hrvatsku povezala s europskom željezničkom mrežom. Ovaj povijesni trenutak označio je početak industrijskog napretka i bržeg povezivanja regija, a željeznica je postala ključni element gospodarskog razvoja Hrvatske.

HŽ Infrastruktura dalje navodi kako je prugu krajem 1857. počelo graditi Carsko i kraljevsko povlašteno društvo Južnih željeznica, ubrzo nakon što je za promet otvorena bečko-tršćanska pruga. “Na pružnoj dionici kroz današnju Hrvatsku bila su sagrađena tri kolodvora – Čakovec, Donji Kraljevec i Kotoriba s pripadajućim infrastrukturnim građevinama.

Najveći i najsloženiji objekt na pruzi bio je 153 m dugačak most preko rijeke Mure kod Kotoribe. Bio je to prvi most sagrađen u jednom dijelu od neprekinute jednodijelne konstrukcije. Promet na pruzi počeo je teći 1. svibnja 1860. i to s dva para mješovitih vlakova na dan u oba smjera,” navodi se na njihovoj stranici.

Kolodvor Kotoriba krajnji je HŽ-ov kolodvor na pruzi te na njemu završavaju svi putnički i teretni vlakovi iz unutrašnjosti, a međunarodni kroz njega prolaze, navodi stranica Kotoriba.eu5.org. Svoj rad kolodvor obavlja na 16 kolosijeka, od kojih je jedan skladišni, a drugi, treći, četvrti i peti kolosijek su prihvatno-otpremni. Kolodvor Kotoriba ima prijemnu zgradu robno skladište, zgradu za carinu i otpremništvo, prenoćište za osoblje i manevarsku kućicu, navodi isti izvor.

Grad Zagreb kolodvor je dobio dvije godine nakon Kotoribe, no današnji Glavni kolodvor nije bio i prvi otvoren u glavnom gradu. Prvi je izgrađen kompleks Zapadnog kolodvora, i to u sklopu izgradnje pruge na relaciji između Zidanog Mosta, Zagreba i Siska i riječne luke Galdovo. U razdoblju između 1862. i 1892. današnji Zapadni kolodvor bio je središnji zagrebački kolodvor, sve do izgradnje današnjeg Glavnog kolodvora.