Jezero veće od Japana uskoro bi moglo nestati: znanstvenici upozoravaju da scenarij potpunog isušivanja postaje sve realniji i izvjesniji

Najveće zatvoreno slano jezero na svijetu suočeno je s prijetnjom koja bi ga mogla nepovratno promijeniti. Naime, dok klimatske promjene na globalnoj razini podižu razine mora, Kaspijsko jezero pati od sasvim suprotnog efekta – njegova razina pada, a proces se, prema stručnjacima, odvija sve brže i brže. Ovo impresivno jezero koje se proteže između Europe i Azije, oslonjeno je na delikatnu ravnotežu između dotoka vode iz rijeka i padalina, a ljudske intervencije u prirodni tok te vode – poput brana, prekomjerne eksploatacije i zagađenja – sve više remete ovu krhku simbiozu. Dodamo li tome pojačano isparavanje uslijed globalnog zagrijavanja, znanstvenici upozoravaju da scenarij potpunog isušivanja postaje sve realniji i izvjesniji.

Jezero koje se kroz povijest prilagođavalo različitim klimatskim uvjetima danas gubi vodu u alarmantnom ritmu, piše CNN, a stručnjaci ukazuju na ljudske aktivnosti kao važan faktor. Naime, Kaspijsko jezero napaja 130 rijeka, ali čak 80 posto vode dolazi iz rijeke Volge. Vali Kaleji, stručnjak za Centralnu Aziju i kavkaske studije, naglašava kako su ruske vlasti do sada izgradile 40 brana na Volgi, a u planu je dodatnih 18, čime se smanjuje dotok vode u jezero.

Klimatske promjene također igraju ključnu ulogu u opadanju razine Kaspijskog jezera, jer povećano isparavanje i smanjene padaline dodatno iscrpljuju njegove rezerve. Matthias Prange sa Sveučilišta u Bremenu za CNN je izjavio kako je razina jezera počela padati sredinom 1990-ih, a taj se proces ubrzao od 2005. Prange upozorava da bi razina mogla opasti za čak 18 metara do kraja stoljeća, ovisno o brzini zagađenja fosilnim gorivima. Druga istraživanja predviđaju još dramatičniji pad od 30 metara, što bi moglo trajno izmijeniti okoliš i dovesti do nestanka jednog od najvažnijih svjetskih ekosustava.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se Rusija, Iran, Azerbajdžan, Turkmenistan i Kazahstan. Obrubljuju ga Kavkaz i stepe Središnje Azije sa zaljevom Kara-Bogaz-Gol na istoku, a u njega se ulijeva više od 130 rijeka, od kojih je daleko najveća ruska Volga. Uz sve navedeno, ovaj lokalitet vrijedan divljenja može se pohvaliti s čak 50 otoka, od kojih je najveći Ogurja Ada, koji se nalazi na teritoriju Turkmenistana.

Izduženo Kaspijsko jezero prostire se na skoro 1200 kilometara od sjevera prema jugu, dok mu je prosječna širina samo 320 kilometara. Pokriva područje veće od Japana, a njegova najveća dubina, ona prema jugu, iznosi čak 1025 metara ispod površine mora. S obzirom na to da mu je dno ispod razine morske površine, na -26,5 metara, zovemo ga i kriptodepresijom.

Danas je ovo jezero važno i u prometnom smislu. Osim nekoliko trajektnih linija koje povezuju Turkmenistan i Baku, Baku i Aktau te Iran i Rusiju, tu je i važan željeznički trajekt. Sve navedene linije uglavnom se koriste za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku – Aktau dozvoljava prijevoz putnika. Osim toga, upravo je Baku, prijestolnica Azerbajdžana, ujedno i najveći grad na Kaspijskom jezeru.

U njegovim vodama danas živi oko 850 životinjskih i više od 500 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemične. Najveću koncentraciju biomase čine modrozelene i alge kremenjašice, a kad je riječ o ribama, ondje ćemo pronaći jesetru, haringu, štuku, smuđa i papalinu, kao i nekoliko vrsta mekušaca te niz drugih organizama uključujući spužve. Morske školjke i rakovi tek su nedavno morskim brodovima prevezeni u jezero, dok su ciple ondje namjerno unijeli ljudi. No, daleko najpopularnija životinja na kaspijskim obalama je kaspijska medvjedica, rijedak i omiljen morski sisavac.