IDEALNO ZA ODRŽAVANJE FORME
Penjači na najviši vrh svijeta morat će nositi sa sobom svoj izmet: količina smeća i fekalija postala je alarmantna i ozbiljno ugrožava planinu
Najviša planina svijeta, moćni i ledeni Everest, dugo je bila simbol ljudske izdržljivosti, avanturističkog duha i nevjerojatnih granica ljudskog tijela. Smješten na nevjerojatnih 8.848 metara nadmorske visine, njezin je vrh bio kruna planinarskih i alpinističkih pothvata ljudima diljem svijeta. No uspon na Mount Everest to već dugo, nažalost, nije. Upon na najviši vrh svijeta postao je turistički instant trenutak, rezerviran obično za imućne ljude, što je dovelo do ogromnih gužvi na “krovu svijeta”. A posljedično i do gomile odbačenog smeća. Nedavno je objavljena još jedna u nizu odluka koja bi trebala, barem djelomično, popraviti stvari. Svi koji se penju na Mount Everest morat će, naime, nositi sa sobom svoj izmet i smeće i spustiti ga u bazni kamp na povratku.
USPON NA VRH SVIJETA POSTAO JE RAZBIBRIGA ZA BOGATE, KOJIMA ŠERPE ODRAĐUJU VEĆINU “POSLA”
Mount Everest nikad, objektivno, nije trebao biti turistička atrakcija za bilo koga. Uvjeti su surovi, nadmorska visina je velika, vremenski uvjeti teški, a resursi ograničeni. Od početka 20. stoljeća u pokušaju da ga osvoje poginulo je više od 300 ljudi. Vrh je postao pristupačniji zahvaljujući korištenju lokalne zajednica šerpa, koji bogatim penjačima sa zapada služe kao vodiči, nosači i pomoć pri penjanju. Puno se pisalo o njihovom teškom položaju, niskim primanjima i lošim radnim uvjetima, a kroz godine i mnogo šerpi ostavilo živote na ovoj mitskoj planini.
Brojne agencije danas nude kompletnu uslugu, koja uključuje čak i postavljanje užadi i ljestvi od strane šerpi. To mnogi smatraju degradacijom tradicionalnog planinarstva jer se u pothvat upuštaju turisti bez ikakvog stvarnog iskustva ili vještina. I za to plaćaju od minimalno 50.000 do čak milijun eura po ekspediciji.
MOUNT EVEREST JE PREPUN SMEĆA, ODBAČENIH ŠATORA, BOCA S KISIKOM, IZMETA…
Broj penjača povećao se za 64 posto od 1990. do 2005., te još toliko od 2006. do 2019. godine. U zadnjih je desetak godina (s iznimkom razdoblja pandemije) 3600 ljudi pokušalo doći do vrha. S obzirom na to da je uspon moguć samo nekoliko mjeseci u godini, to je, naravno, dovelo do gužvi na stazama i ugrožavanja sigurnosti i života članova ekspedicija.
Sve veća popularnost Mount Everesta kao turističkog odredišta dovela je do značajnog problema s gomilanjem otpada. Tijekom godina su se na planini nakupile tome smeća, uključujući odbačene šatore, boce kisika, ambalažu od hrane… Pokrenuto je nekoliko kampanja čišćenja, no problem otpada ostaje značajan izazov. Kritičnu je razinu dosegnulo i nakupljanje fekalnog otpada, koji predstavlja ozbiljan rizik kako za penjače, tako i za krhki ekosustav planine. Od sada će svi penjači morati svoj izmet u posebnim vrećicama vratiti u bazni kamp! Ostavljanje izmeta na planini je od sad i službeno zabranjeno.
ZBOG EKSTREMNO NISKIM TEMPERATURA NEMOGUĆA JE PRIRODNA RAZGRADNJA FEKALIJA
Penjači su godinama pribjegavali improviziranim rješenjima za odlaganje fekalnog otpada, poput kopanja rupa ili obavljanja nužde na otvorenom. Međutim, ekstremno niske temperature, koje znaju padati i do -60 stupnjeva, sprečavaju prirodnu razgradnju izmeta pa se on počeo vidljivo nakupljati po obroncima. Smeće, odbačeni šatori, stara ambalaža i gomila fekalija – to je slika Everesta danas.
Kako piše Indian Express, implementirani propis podrazumijeva korištenje posebnih vrećica za penjače. One su dizajnirane za lakše prikupljanje izmeta, opremljene kemikalijama koje ga učvršćuju i dezodoriraju, a svaka se može koristiti pet do šest puta. Odnosno, taman za jednog penjača i njegovu višednevnu avanturu.
KAZNE POSTOJE, ALI ONE NE POMAŽU JER JE MEĐU PENJAČIMA SVE MANJE ISTINSKIH LJUBITELJA PRIRODE
Na sličan način problem su pokušali riješiti na još nekim izazovnim terenima, poput planine Denali i na Antarktiku, gdje su vrećice već uvedene. Ljudski otpad je, međutim, samo jedan aspekt šire krize koju izaziva komercijalizacija uspona na Mount Everest. Još 2023. godine Nepal je uveo depozit na smeće od 4000 dolara po timu, koji se vraća ako se u podnožje vrati najmanje 8 kilograma otpada po penjaču. Propisane su i kazne za odlaganje i ne uklanjanje otpada. No, već smo spomenuli, među penjačima je sve manje istinskih ljubitelja prirode, a sve više avanturistički raspoloženih bogataša kojima prijetnja kaznom ne znači puno. Otpad vraća, pokazuju podaci, tek mali dio alpinista. A količina smeća na najvećoj planini svijeta i dalje se povećava.
Zašto se onda ne poduzmu strože mjere? Odgovor je, kao i obično, novac. Mount Everest najveća je turistička atrakcija Nepala. Država od dozvola za penjanje u kasu stavi na milijune dolara, a od penjača žive i lokalne agencije, šerpe, vodiči, vlasnici smještaja…
