Uspon na ‘krov svijeta’ drastično poskupljuje: stvaraju se gužve, sve je više smeća, sigurnost je ugrožena i slavna planina više naprosto nije ista

Problema nije lišen čak ni krov svijeta. Najviša planina na svijetu, moćni Mount Everest često se nalazi u centru rasprava o etičnosti, ekologiji i klimatskim promjenama, a već dugo tinja i ona o masovnom turizmu na tom stjenovitom divu. Sada se čini da su nepalske vlasti, koje su se dosad često nalazile na udaru zbog nedjelovanja u tim sferama, odlučile postrožiti pravila igre. I poskupiti cijenu dozvole koju je potrebu ishoditi – i platiti – kako biste se mogli pohvaliti nevjerojatnim postignućem: nakratko stajati na najvišoj planini na Zemlji!

No, koliko je to poskupljenje dozvole za Everest? Nije neznatno. Britanski Independent izvještava o poskupljenju dozvole za 36 posto – s 11 tisuća dolara na 15 tisuća dolara. Time bi nepalska zlatna koka trebala postati još zlatnija. Naime, Nepal značajan dio prijeko potrebnih novčanih sredstava – ali i radnih mjesta – generira upravo zahvaljujući toj planini i industriji koja se isplela oko nje.

Nova cijena primjenjivat će se od rujna ove godine. I to u najpopularnijem dijelu godine za penjanje, što su travanj i svibanj, i to na standardnim rutama South East Ridge ili South Col. Porast će cijena i za manje popularni dio godine, od rujna do studenoga, ali i onaj nepopularni od prosinca do veljače i to također za 36 posto – za prvu opciju na 7500 dolara, za drugu opciju na 3750 dolara.

Na potencijalne kritike Nepal odgovara da cijene već dugo nisu dizali. A oni koji poskupljenje smatraju očekivanim i logičnim se nadaju da će sredstva biti uložena u zaštitu okoliša i poboljšanje sigurnosti. Treći kažu da poskupljenje, o kojem se priča još od prošle godine, neće utjecati na smanjenje broja onih koji će pokušati doći do vrha.

Svake se godine inače izdaje oko 300 dozvola za penjanje na vrh svijeta, a svaka je sezona pod sve većim povećalom, kao uostalom i politike nepalskih vlasti vezane uz najvišu planinu na svijetu. Često ih se kritizira da dopuštaju preveliki broj alpinista na planini što ugrožava sigurnost istih, kao i da ne brinu dovoljno za održavanje planine čistom. Nepalske vlasti brane se da organiziraju kampanje čišćenja, kao i da paze na sigurnosne mjere.

Kako god bilo, nekako je neminovno da će bazni kamp, iako je na snazi poskupljenje dozvole za Everest, i ove godine biti pravo međunarodno naselje sa stotinama šatora, u kojem će alpinisti provoditi u prosjeku po 40 dana kako bi bi se popeli na vrh svijeta. Njih oko 25 posto od ukupnog broja onih koji pokušaju ne uspije u pothvatu. Stopa smrtnosti na Everestu trenutačno pak iznosi jedan posto.

No, sve popularniji i pristupačniji, Everest isto tako postaje i mjesto stalnog rušenja rekorda. Najbrži uspon trajao je samo 10 sati i 56 minuta, najmlađa osoba koja je došla na vrh imala je samo 13 godina, a najstarija 80. Kami Rita Sherpa na vrhu je stajao čak 30 puta te drži rekord u najvećem broju uspona. Među ženama taj rekord drži Lhakpa Sherpa, s 10 uspona.