Zašto se livade u Zagrebu ovih dana ne kose? Visoka trava mnogima smeta, ali postoji s dobrim razlogom

Dobro je kad parkovi zuje. Natpis je to koji stoji na nekoliko lokacija u Zagrebu uz livade s visokom travom, koje su ograđene trakama s logotipom Zrinjevca. Prvi su se put ovi natpisi pojavili prošle godine, a ovog smo proljeća ponovo primijetili plastične trake oko visoke trave. Stoje i dalje natpisi, sada nešto blijeđi zbog izloženosti vremenskim prilikama. Mnogi su građani, a neki se čak žale da “gube” pse u visokoj travi, da im smeta zujanje, da kvartovi izgledaju neuredno… Ako ste se i sami zapitali zašto se livade u Zagrebu ne kose i zašto je trava u nekim parkovima visoka, doznajte odgovor i objašnjenje u nastavku.

Cijela je priča zapravo pozitivna za prirodu i bioraznolikost u urbanim sredinama. Mi smo istu livadu na zagrebačkom Jarunu, kraj koje često prolazimo, početkom mjeseca ponovo ugledali nepokošenu i ograđenu. Na informativnim pločama stoji pojašnjenje koje bi trebalo približiti građanima važnost kukaca oprašivača za sva živa bića, pa tako i za ljude. Kako je objašnjeno na Facebook stranici grada Zagreba, prošle se godine krenulo se s projektom Cvjetnih livada za oprašivače.

“Ovim projektom odabrani travnjaci postaju Cvjetne livade odnosno staništa za oprašivače koji su izuzetno važni za očuvanje bioraznolikosti, a na brojnost njihove populacije negativno utječe urbana sredina kao i klimatske promjene. Cvjetne livade se planiraju na koridorima rijeka i potoka, u parkovima te na površinama na kojima se nalazi grmlje koje privlači oprašivače,” objašnjavaju u Gradu, koji je inicijativu pokrenuo s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.

Provedba pilot projekta prošle je godine obuhvaćala devet lokacija u šest gradskih četvrti i to: GČ Stenjevec, Trešnjevka – jug, Trnje, Podsused – Vrapče, Peščenica – Žitnjak, Maksimir. Nakon provedbe, koja je trajala sve do prosinca, objavljeni su rezultati. Oni su pokazali da su ove površine postale staništa za 113 biljnih vrta i 68 vrsta divljih oprašivača. Ove je godine najavljen nastavak projekta, ali i njegovo širenje na nova područja i livade.

Na stranicama Grada Zagreba objašnjena je i razlika između dva tipa ograđenih livada. “Cvjetne livade mogu biti kratke cvatnje ili duge cvatnje, ovisno o fondu biljnih svojti koje na njima rastu i frenkvenciji kojom se te livade kose. Livade kratke cvatnje održavaju se s tri otkosa godišnje, dok se livade duge cvatnje održavaju s dva otkosa godišnje. Na pet lokacija u gradu su livade kratke cvatnje, a na četiri su livade duge cvatnje,” stoji na stranicama Grada.

“Uloga kukaca u okolišu neizmjerno je važna. Oni oprašuju biljke i tako stvaraju hranu za gotovo sva živa bića, pa i za nas ljude. Održavaju prirodnu ravnotežu u odnosu na druge kukce kojima se hrane, a važni su i za opstanak ptica, šišmiša i mnogih drugih životinja i biljaka. Broj kukaca u gradu smanjuje se iz godine u godinu uništavanjem njihovih staništa prečestom košnjom, te zagađenjem okoliša. Smanjenjem košnje stvaramo sigurnu budućnost i za našu djecu,” stoji na informativnom panou. Druga tabla podsjeća da oko 85 biljnih vrsta na našem planet ovisi o oprašivanju, a većina su divlji oprašivači: razne pčele, muhe lebdjelice, leptiri, kornjaši, mravi…