
Savršena kružnica prirode

Malo namirnica, a puno uspomena. Iako ih danas, zapravo, rijetko pripremamo, rado se prisjetimo mirisa i okusa starih jela koja nas vraćaju u neka jednostavnija vremena. Nekad, u Jugoslaviji, brojna kućanstva nisu mogla priuštiti mnogo namirnica, pa su se ljudi snalazili s onim što su imali, samo da prehrane svoju obitelj. Zvali smo ih “sirotinjska” jela. Neki će reći, što su jednostavnija, to su i ukusnija, bez obzira na skromniji budžet. Bilo za doručak, ručak ili večeru, u nastavku donosimo nekoliko jela koja su obožavala i djeca i odrasli, a danas su gotovo otišla u zaborav.
Topao, svježe ispečen, domaći kruh premazan svinjskom masti i začinjen s crvenom paprikom… zalogaj je to pun nostalgije koji je othranio brojne generacije. Jednostavno i jeftino jelo. Posebno omiljeno bilo je u vrijeme hladnih oštrih zima, nakon fizički zahtjevnijih poslova ili u pauzama od višesatne dječje igre. Neki su na mast dodavali i sitno nasjeckan češnjak ili kolutove luka.
Po jutru se dan poznaje – kaže jedna narodna poslovica. A uz kvalitetan i ukusan doručak, nema greške. Prženice, odnosno, pohani kruh jelo je koje je gotovo palo u zaborav. Tek rijetki se i danas sjete dobrog starog recepta koji kruh star nekoliko dana može pretvoriti u mekanu i sočnu namirnicu, idealnu za početak dana. Zato, izrežite kruh na šnite, u posudi pomiješajte dva jaja i decilitar mlijeka, namočite šnite sa svake strane i potom popržite na vrućem ulju u tavi. Dodatni savjet, ako ne želite da budu premasne, višak ulja na prženicama možete ukloniti uz pomoć papirnatog ubrusa.
Izljevača, uzljevača, izlivača, ljevača, lijena pita…naziva je mnogo, a sastojka su samo tri: krumpir, brašno i luk. Ovo tradicionalno jelo priprema se jednostavno i brzo, a još brže nestane sa stola. Dovoljno je samo oguliti krumpir i luk, naribati ih, dodati brašno i začine, pomiješati sve i ubaciti u pećnicu. Odlična je stvar što se izljevača može napraviti u različitim varijantama s drugačijim dodacima, kako što su, primjerice, sir ili tikvice.
Posni ručak, pun vitamina. Slatki kupus bez mesa jeftin je i jednostavan obrok, koji je nekad bio sastavni dio svakog kućanstva na listi zdravih jela na žlicu. Potrebna je glavica kupusa, crveni luk, rajčica, nekoliko mrkvi i većih krumpira, uz neizostavne začine i malo ulja. Jelo je lagano, pa se može napraviti u svako godišnje doba.
Još jedno jelo koje se pravi od starog kruha. Postoji nekoliko varijacija ovog jela, ovisno o kraju iz kojeg potječe. Neki su poparu pravili s vodom, neki s mlijekom. Prema starinskom receptu, potrebno je prvo prokuhati vodu u kojoj su maslac, sol i češnjak, zatim u to staviti kockice starog kruha i dobro promiješati. Kada se ukloni višak vode iz posude, jelu se može dodati, sir ili kajmak, šunka ili slanina i ostalo po želji. Ide odlično uz čašu jogurta ili kefira.
Ovo jelo obožavale su sve generacije. Idealno je za zasladiti se u bilo koje doba dana, a osim ukusom, mami i svojim slatkim mirisom. Prvo se napravi smjesa slična onoj za palačinke, u nju se umaču izrezani kolutovi jabuka i potom prže na vrućem ulju. Na kraju se posipaju šećerom u prahu. Slastica je inače nazvana po njemačkom izrazu za kućni ogrtač, jabuke u “ogrtaču” od tijesta.
Brzi kukuruzni kolač pravile bi nam naše bake da nas počaste slatkim, obično nakon ručka. Priprema je vrlo jednostavna, a slastica gotova za pola sata. U osnovni recept koji se sastoji od kukuruznog brašna, mineralne vode, soli, ulja i praška za pecivo, mogu se dodavati i druge namirnice po želji, kao na primjer, sir ili voće.

Savršena kružnica prirode

OD MISTERIJA DO HITA

Neobičan vidikovac

RODNO SELO GENIJA

CARSTVO KORNJAČA

Srce Fužina

Skrivena Istra

NA JUGU HRVATSKE

I NIKADA NEMA GUŽVE!

SAVRŠEN ZA IZLET!

Mjesta

Tamo gdje caruje ljubav

radi se na njegovu uređenju

DOWNTONSKA OPATIJA

biser Dalmatinske zagore

savršen obiteljski izlet

Simbol češke prijestolnice

MJESTO SJEĆANJA

NEVJEROJATNO OTKRIĆE!

TIHI ČUVAR GRADA

Okusi Tajlanda

juha u centru pažnje

TALIJANSKI KLASIK

BAJKA NA DLANU

U PRIZEMLJU MSU-A

ZASLADITE SE, ZASLUŽILI STE

MEDITERANSKI KLASIK

Razgovor s Josipom Korakom

U SAMOM MUZEJU