Što se jede za Uskrs u Hrvatskoj? Ovih pet jela neizostavni su dio svakog blagdanskog stola

Uskršnji blagdani sinonim su i za obilje hrane. Bogati, svečani blagdanski stol nešto je što mnogi iščekuju i čemu se vesele, i dugo prije dolaska samih blagdana. Vrhuncem tog veselja i iščekivanja mogli bismo nazvati sam dan Uskrsa – uskršnji doručak i ručak. Prilike su to za koje se gastronomski posebno trudimo, s pamtljivim rezultatima. A veliku ulogu u pripremi jela na taj dan ima upravo tradicija – volimo se držati onoga što su radili naši stari, naše bake i mame…

Ta tradicija može varirati od regije do regije Hrvatske, a u ovom članku ćemo se općenito dotaknuti nekih do najslavnijih jela koja se tradicionalno vežu uz Uskrs, iako su neka od njih možda specifičnija za samo neko određeno područje Hrvatske. U svakom slučaju, o kojem dijelu Hrvatske se radilo, i koja god da su od niže navedenih jela dio uskršnjeg jelovnika, blagdanski stol toga je dana doista poseban – grca u obilju i okusima koji ostaju u sjećanju cijele godine. Osim istinskih ‘zvijezda’ doručka i ručka – mesa – neizostavna je i juha, ali i obilje kolača.

Šunka, samostalno, a ponegdje u kruhu, nešto je bez čega mnogi ne mogu zamisliti Uskrs, a pogotovo uskršnji doručak. Upravo je ona nositelj obilja na stolu tog jutra, praćena svježim povrćem kao što su rotkvica i mladi luk te tvrdo kuhanim jajima. Za mnoge, njezin je vjerni pratitelj – za malo pikantnosti – hren. Iako u svom najboljem izdanju sja upravo za vrijeme uskršnjeg doručka, šunka je rado viđena namirnica i poslije samog doručka.

Francuska salata jedna je od najvoljenijih u Hrvatskoj općenito, često je dio blagdanskog stola, a za Uskrs je primjerice neizostavni element jelovnika u Slavoniji. Jedno je to od onih jela koja svi vole, svi rade najbolju i svatko ima svoju verziju. Jelo je to o kojem se uvijek raspravlja i koje se uvijek komentira – jer varijacija bome ima. Velike rasprave znaju se, primjerice, voditi oko toga je li ona bolja s kuhanim krumpirom ili pak nasjeckanom jabukom, a ulogu igra i senf, pa i veličina nasjeckanog povrća….

Ovaj tradicionalni slatki kruh spravlja se od dizanog tijesta i jedan je od ključnih elemenata uskršnjeg doručka, prvenstveno u Dalmaciji i Primorju, no i u drugim dijelovima Hrvatske. Pinca je prepoznatljiva po tome što se u nju, prije pečenja, urezuje križ, a posipa se i krupnim šećerom. Isto tako, u nekim krajevima ju se krasi – nakon što je ispečena – pisanicom. Još ju nazivaju i sirnicom ili pogačom.

Kontinentalni dio Hrvatske, prvenstveno sjeverozapad, često će za Uskrs pribjeći upravo ovom rješenju – tradicionalnoj purici s mlincima kao glavnom jelu uskršnjeg ručka. Mnogi tvrde da je upravo domaća mast tajna njezina ukusa, pošto je začinjena samo soli i paprom, a neizostavna su joj pratnja mlinci. Upravo oni su zaduženi za upijanje svih onih slasnih sokova od pečenja… Njihova je priprema jednostavna – trga ih se na komade, prelije proključalom vodom i ostavlja da malo omekšaju. Onda ih se ocijedi i pomiješa s masnoćama od pečenja i po želji malo zapeče.

Ono što bi na sjeverozapadu naše zemlje bila purica, u Slavoniji bi bila pečena svinjetina ili teletina, a u primorskim krajevima pečena janjetina. Po mogućnosti s ražnja, ali može i pod pekom ili u pećnici – kako god da se okrene uvijek je dobra, a za Uskrs je obavezno prati i mladi luk, mladi krumpir i salata.