Mladi u Hrvatskoj 10 godina dulje žive s roditeljima nego Skandinavci: „Nema se za najam, a s mamom je ionako lakše“

U generacijama naših roditelja, osamostaljenje do 25. godine bilo je gotovo pravilo – stan, posao, možda već i obitelj. Međutim, danas se taj prag sve više odgađa. Naime, sve je više mladih koji i nakon 30. godine ostaju u roditeljskom domu. Za neke je to izbor – praktičan, siguran i komforan. Za druge, nužnost – posljedica nesrazmjera između primanja i troškova, stambene politike koja ne ide na ruku mladima i društva koje se sporo prilagođava novim generacijama.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2023. godinu, mladi u Europskoj uniji u prosjeku napuštaju roditeljski dom s 26,3 godine. No, iza te brojke krije se priča o dubokim razlikama među državama – ne samo u ekonomskim uvjetima, nego i u društvenim normama, kulturi i percepciji samostalnosti.

Primjerice, u Hrvatskoj je ta granica najviša u cijeloj Europskoj uniji. Mladi u prosjeku ostaju živjeti s roditeljima sve do 31,8 godine. Slična je situacija i u Slovačkoj (31), Grčkoj (30,6), Španjolskoj (30,4) i Italiji (30), gdje je suživot više generacija pod istim krovom postao standard, a ne iznimka.

S druge strane Europe, u nordijskim zemljama poput Finske (21,4), Danske i Švedske (21,8), te Estonije (22,8), mladi mnogo ranije kreću svojim putem. Tamo se samostalan život ne doživljava kao luksuz ili hrabri iskorak, već kao prirodan nastavak procesa odrastanja.

Sociolozi upozoravaju da, osim ekonomske nesigurnosti i stambenih izazova, važnu ulogu igraju i kulturološke razlike. Naime, na jugu Europe, posebno u mediteranskim i balkanskim zemljama, obiteljska povezanost duboko je ukorijenjena, a suživot više generacija često se doživljava kao prirodan, pa čak i poželjan oblik obiteljskog života. Roditelji rijetko potiču djecu na rano osamostaljenje. Naprotiv, mnogi se osjećaju odgovornima brinuti o svojoj djeci sve dok im je to potrebno, bez obzira na godine.

„Nije isto odrastaš li u Zagrebu, Rimu, Londonu ili Stockholmu“, često ističu stručnjaci koji se bave obiteljskom dinamikom i kulturnim obrascima. „Kod nas se još uvijek smatra normalnim da roditelji peru veš odraslom djetetu jer ga vole. Na sjeveru Europe to bi bilo nepojmljivo. Tamo se samostalnost uči i očekuje mnogo ranije.“