Spektakl kraj Imotskog
Nevjerojatni morski nomadi žive na brodovima, nemaju državljanstvo i ne znaju koliko im je godina, a pod morem mogu zadržati dah i do 13 minuta
Indonezija je otočna zemlja koja ima goleme teritorijalne vode s velikim podvodnim prirodnim resursima. A upravo od njih živi jedno od najneobičnijih plemena na svijetu. Pleme Bajau, koje se naziva i morskim nomadima ili oceanskim lutalicama, nikad se ne nastanjuje na jednom mjestu, već lutaju morima i plove. Na kopno dolaze tek povremeno, prodati ulovljenu ribu kako bi kupili sirovine i namirnice koje si ne mogu sami osigurati.
NITI JEDNA IH DRŽAVA NE PRIZNAJE KAO SVOJE GRAĐANE
Pleme Bajau potječe iz regije Sulu na jugu Filipina, no kreću se i vodama Malezije, Bruneja i Indonezije. No, niti jedna od ovih država ne priznaje ih kao svoje građane, tako da su pripadnici Bajau plemena ljudi bez državljanstva i nacionalnosti. Koriste se različitim jezicima, ovisno o tome u kojem dijelu morskog područja najdulje žive. U prošlosti su se pokušavali povremeno dulje zadržati na nekom kopnenom teritoriju, ali su uvijek bili otjerani od lokalnog stanovništva. Tako da nastavljaju ploviti i živjeti nomadskim životom.
ŽIVE NA BRODOVIMA I VJEŠTI SU MOREPLOVCI
Pripadnici Bajao plemena nemaju kuće ni čvrste domove: žive na svojim brodovima. Na njima se sele s jednog mjesta na drugo i na brodovima se odvija njihov čitav život i sve aktivnosti. Ne čudi stoga da su poznati kao vrsni moreplovci, vješti u borbi s valovima i vremenskim neprilikama. Sve što posjeduju nalazi se na brodu koji je i izvor njihova preživljavanja. Uglavnom love ribu i od nje zarađuju za život.
NEVJEROJATNO SU SNALAŽLJIVI U VODI I MOGU ZADRŽATI DAH DULJE OD PROFESIONALNIH RONIOCA
Pripadnici ovog plemena plivaju i rone baš svaki dan od malih nogu, pod vodom provode i po pet sati dnevno, zbog čega su i dobili nadimak “vodeni ljudi”. Svijet fascinira njihova sposobnost ronjenja: mogu jako dugo zadržati dah pod vodom. Utrenirani ronioci na dah pod vodom provode u prosjeku tri, četiri minute, a prosječni Bajau pod vodom može ostati i po pet minuta. Neki napisi spominju i nevjerojatnih 13 minuta ronjenja.
NE ZNAJU NI ČITATI NI PISATI, A SVAKA GRUPA IMA SVOG VOĐU, ODNOSNO STARJEŠINU
Od zanimljivosti o ovom neobičnom plemenu svakako se izdvaja i činjenica da ne znaju čitati ni pisati. Većinski su muslimani. O vjeri uče s koljena na koljeno, usmenom predajom, iako ni danas nisu napustili neka starija vjerovanja i običaje svojih predaka. Podijeljeni su u grupe, od kojih svaka ima svog vođu, ili starješinu, i koji povremeno izvodi šamanske rituale za sigurnost plemena. Svoje pokojnike, međutim, pokapaju na kopnu, slijedeći islamsku tradiciju i običaje.
NE BILJEŽE PROTOK VREMENA I NE ZNAJU KOLIKO IMAJU GODINA
Morski nomadski život rezultirao je time da pleme Bajau ne mari za datume niti posebno bilježi protok vremena. Rezultat je to da većina ne zna koliko ima godina i koliko su stari, a obilježavanje rođendana ne postoji. Na moru se rađaju i umiru, ali to ne znači da ne cijene umjetnost. Izvode tradicionalne Bajau plesove prilikom obreda vjenčanja, sviraju glazbene instrumente, a jedra njihovih brodica obično su lijepo i raskošno oslikana.
