Krvava borba za nevjestu: unatoč službenoj zabrani, ovo afričko pleme i dalje prakticira zastrašujuće običaje
Piše: Putni Kofer
Usred netaknute prirode Etiopije žive brojni autohtoni narodi, a svako od njih sa sobom nosi karakteristična obilježja, kulturu, tradiciju i vjerovanja. Tako je pleme Suri jedno od afričkih plemena koje usprkos osudama šireg društva i vlade čuva svoje rituale od kojih su neki izuzetno okrutni. Ovi domoroci žive u dolini rijeke Omo, a najpoznatiji su po borbi štapovima, običaju koji se zove donga. Etiopska vlada ga je zabranila još 1994. godine, no on se zbog svoje tradicijske važnosti i dalje prakticira, a sve kako bi muškarci osvojili naklonost žena.
Dragulji hrvatskog turizmaNajljepša mala naselja u Hrvatskoj koja su postala pravi turistički hit: evo zašto ih vrijedi posjetiti
U dolinama rijeke Omo, u jugozapadnoj Etiopiji živi stočarsko pleme Suri. Burna povijest i još burnija sadašnjost ovog plemena nerijetko su oslikane međususjedskim sukobima i oružanim pljačkanjima jer se nalaze u izuzetno nestabilnoj regiji gdje su seoski nemiri svakodnevna pojava. U Suri selima živi između 40 i 2500 ljudi, a sve odluke donosi vijeće muškaraca, premda žene uvijek izražavaju svoje želje prije vijećanja. Takve rasprave vode starješine koji se nazivaju komoru, a oni su ujedno nadležni za izvođenje svih rituala.
Komorusi potječu iz istog klana i biraju se plemenskim konsenzusom. S druge strane, za kućanstvo su odgovorne žene koje mogu odlučivati o raspodjeli sirovina i novca zarađenog od preprodaje žita i piva. Žene obično kupuju dodatna grla stoke sa zarađenim novcem jer životinje imaju veliku vrijednost i važnost u svakodnevnom životu.
ŠTO JE ČOVJEK BEZ 30 KRAVA?
Suri narod stoku tretira s velikim poštovanjem što dokazuje i običaj paljenja vatre i prekrivanja krava pepelom da bi im bilo toplo te kako ih razni insekti ne bi izgrizli. Također, kada se u određenoj dobi dječacima na brigu daje mladi bik, drugi pripadnici plemena ga moraju zvati isključivo bikovim imenom. Osim što ih poštuju i čuvaju, Suri pjevaju pjesme u čast svoje stoke te ju oplakuju kada napuste ovaj svijet.
Pripadnici Suri plemena u prosjeku posjeduju 30 do 40 krava, a muškarac da bi se oženio mladenkinoj obitelji mora ponuditi barem 60 krava. Oni će se za svoju stoku, ako treba, boriti do smrti, a neki čak i riskirati vlastiti život kako bi ih ukrali drugim plemenima.
TEŽAK PUT SURI RATNIKA
Muškarci se dijele prema dobi, a svaka od tih grupa ima svoju ulogu. Djeca tako kreću pomagati odraslima u dobi od osam godina, a mladići koji nisu oženjeni još uvijek pokušavaju osvojiti status pravih ratnika. Dok to ne ostvare, čuvaju stoku i sudjeluju u ritualima poput borbe štapovima te se tako dokazuju starješinama. Ceremonijalne inicijacije prelaska iz jedne faze zrelosti do druge događaju se svakih 20 do 30 godina, a neki od tih rituala su izuzetno nasilni. Mladići su često izloženi gladovanju, uvredama starješina, teškim zadacima i nerijetko bičevanju.
Suri je pleme poznato po neobičnim i često bolnim pa čak i okrutnim ritualima. Neki od istraživača i antropologa razlog tomu pronalaze u objašnjenju da takvo kontrolirano nasilje navikava mlade pripadnike plemena na bol i krvave prizore. Osim poznatog donga rituala, pripadnici Suri naroda prepoznatljivi su po neobičnoj estetici koja se temelji na umetanju pločica u donju usnicu. Znanost još uvijek traži točan razlog za takvu praksu, ali najvjerojatnije se radi o pokušajima odgovaranja robovlasnika da uzimaju žene iz Suri plemena.
Također, kako raste veličina usnene pločice kod žena, tako je veća i njezina „vrijednost“ za udaju. Osim toga, sveprisutna je i praksa skarifikacije, odnosno nanošenja ozljeda na tijelo kako bi od toga nastali ožiljci u obliku raznolikih uzoraka. Zanimljivo je da muškarci to rade kako bi pokazali koliko su ljudi dosad ubili. Primjerice, ako na desnoj ruci nose ožiljak u obliku potkove to znači da su ubili muškarca, a ako je ožiljak na lijevoj ruci onda je žrtva bila žena. Teško je procijeniti koliku cijenu ima očuvanje tradicije, a koliku ljudski život i, konačno, ljudska patnja. Ipak, ovi su se običaji, kao i cjelokupna Suri kultura, do danas zadržali.
ZLOGLASNI OBIČAJ KOJI JE ZABRANJEN SKORO 30 GODINA
Donga je tradicionalan način na koji muškarci iz više Suri sela pokušavaju osvojiti i impresionirati ženu iz plemena. Za neke je to prava borilačka vještina, za druge ritual, a za neke sport. Budući da se bore oskudno odjeveni ili čak potpuno goli, udarci su zaista bolni. Osim što je ovo prilika da pokažu svoju snagu pred budućom partnericom, Suri muškarci mogu iskusiti pravi sukob i vidjeti krv, što je ujedno priprema za buduće okršaje s drugim plemenima. Obično u ritualu sudjeluje 20 do 30 muškaraca i sudac koji prekida borbu u slučaju da postane previše nasilna. Ipak, to nije uvijek spriječilo krvavu borbu i smrtne ishode, posebice ako bi netko od gledatelja odlučio pucati iz pištolja, što je danas sve češća pojava.
Posljednjih 20 godina, Suri pleme je obilježeno raznim sukobima s drugim plemenima te rastućoj upotrebi vatrenog oružja. Nekada su starješine rješavali nesuglasice nenasilnim sredstvima, raspravama i prigodnim običajima. Danas se sve više problema rješava trenutačnom krvnom odmazdom. Suri domoroci žive na rubovima etiopske države koja ih doživljava devijantnima te im zabranjuje izvođenje rituala koje smatra nasilnima. Logično je da se u takvom okruženju Suri domoroci osjećaju zapostavljenima i degradiranima, ali pitanje jest kolika je cijena očuvanja kulture i običaja koji ponekad podrazumijevaju sakaćenje i nanošenje ozljeda, a u nekim slučajevima i smrt?
Pogled u svijet čuvara zagrebačkih satova: "Ako se neki pokvari, moramo odmah reagirati, bez obzira na kišu, vjetar, snijeg... A neki su teški i po 400 kilograma!"
Veliko istraživanje je potvrdilo da su parovi koji češće putuju sretniji u vezi: samo tjedan dana zajedničkog odmora može ponovno rasplamsati romansu i probuditi zaboravljene emocije
Zagreb je prvi grad u istočnoj Europi koji je otvorio vrata grafitima i hip-hop kulturi: ovo su najljepša umjetnička djela koja krase hrvatsku metropolu
Na ovom rajskom otoku jedan dan u godini vlada potpuna tišina i svijet staje: ništa ne radi, zatvoren je i aerodrom, a turisti ne smiju napuštati hotel
Balkanski grad u kojem je kava svetinja: stanovnici je piju više puta dnevno, a i danas se poslužuje u tradicionalnim šalicama koje odišu duhom prošlih vremena
U medu s ovog dalmatinskog otoka uživalo se i na bečkom dvoru, obožavali su ga u antičkom Rimu, a i danas se radi sa srcem i maksimalnim poštovanjem prema pčelama
