Najveći botanički vrt na svijetu ima vlastitu policiju, stablo više od nebodera i vrijednu kapsulu zakopanu duboko pod zemljom

Ako tražite ultimativni zeleni raj na zemlji, ne morate putovati na daleke i egzotične lokacije, dovoljno je posjetiti – London! Upravo ondje nalazi se jedinstveni botanički vrt Kew Gardens, dom najveće i najraznovrsnije botaničke i mikološke zbirke na svijetu. Prije četiri godine završio je i u  Guinnessovoj knjizi rekorda! Jedna od najvećih turističkih atrakcija britanske prijestolnice u svojoj kolekciji ima više od 50.000 živih biljaka, a UNESCO ju je uvrstio na svoj popis svjetske baštine. Kraljevske botaničke vrtove, koji se prostiru na 121 hektar površine, godišnje posjeti više od 1,35 milijuna ljudi, a vjerovali ili ne, imaju i vlastite policijske snage, Kew Constabulary, koje djeluju od 1845. godine.

Botanički vrt Kew Gardens sastoji se od nekoliko različitih cjelina. Arboretum vrta sastoji se od čak 11.000 stabala, a najstariji primjerci potječu još iz 18. stoljeća – japanska sofora (ili pagoda) i drvo bagrema samo su neki od njih. Najviše stablo Kew Gardensa je obalna sekvoja, a kako bismo vam dočarali kako to zapravo izgleda u stvarnosti, dovoljno je reći da se ova 40-metarska ljepotica može usporediti s visinom zgrade od 13 katova. Impresivno, zar ne?

Botanički vrt Kew Gardens krije i Vrt bambusa, dom najbrže rastućih drvenastih biljaka na svijetu, koji sadrži 130 vrsta iz Kine, Japana, Amerike i s Himalaje, što ga čini jednom od najvećih zbirki u Ujedinjenom Kraljevstvu. S obzirom na to da su neke vrste vrlo invazivne, u vrtu koriste izdržljive plastične barijere kako bi spriječili njihov brzi rast. Jedna od atrakcija ovog Vrta je i kuća Minka, tradicionalna, jednostavna građevina u kojoj su Japanci živjeli do sredine 20. stoljeća.

A u tropskom rasadniku Kew Gardensa dočekat će vas impresivne biljke mesožderke. Ove prekrasne ubojice, kako ih često zovu, inače žive na tlima s vrlo malo hranjivih tvari pa im plijen koji zarobe pomaže u opskrbi istima. Venerine muholovke, saracenije, vrčasti grm – sve one svojim opojnim mirisom i čarobnim bojama mame nesvjesne insekte u klopku iz koje nema izlaza.

Nakon egzotike, vrijeme je i za hladne, suhe te vjetrovite uvjete, koji omogućuju bujanje planinskih biljaka. Botanički vrt Kew Gardens ima čak i to! Njih možete upoznati u Alpskoj kući Davies, u kojoj rastu neke od najotpornijih vrsta na svijetu. Iako im je izvorno prirodno stanište na Arktiku, u Alpama ili Andama, možete im se diviti i u Londonu. Kako bi se uštedjela energija, zrak se hladi prolaskom kroz labirint cijevi ukopanih ispod kuće, na dubini gdje temperatura ostaje odgovarajuća tijekom cijele godine. Sama kuća projektirana je tako da maksimalna temperatura ne smije prelaziti 20 stupnjeva Celzijevih.

Među posjetiteljima je vrlo popularna i tzv. šetnica među krošnjama, još jedna atrakcija koju skriva botanički vrt Kew Gardens. Podignuta je 18 metara iznad tla, a do nje se dolazi pješice, stepenicama ili dizalom. Pod staze napravljen je od perforiranog metala i savija se pod nogama, zbog čega imate osjećaj da se čitava konstrukcija zapravo njiše na vjetru. Svakako posjetite i Košnicu, čarobno multisenzorno mjesto čiji je primarni cilj dočarati neobičan život pčela. Visoka je impresivnih 17 metara, leži usred mirisne livade divljeg cvijeća, a napravljena je od nekoliko tisuća aluminijskih dijelova, oblikovanih u obliku saća.

Osim Kuće palmi, u Kraljevskim botaničkim vrtovima pronaći ćete i Vrt s ukrasnim travama te Kuće lopoča i bonsaija, a tu je i Konzervatorij princeze od Walesa, koji je 1987. godine svečano otvorila pokojna princeza Diana. U njegovih deset računalno kontroliranih mikroklimatskih zona danas žive biljke suhih i vlažnih tropa te značajan broj orhideja.

I za kraj, još jedna zanimljivost – jeste li znali da je 1985., tijekom izgradnje samog Konzervatorija, Sir David Attenborough u temelj zgrade zakopao vremensku kapsulu sa sjemenkama važnih prehrambenih usjeva i nekoliko ugroženih vrsta? Ista će biti otvorena tek 2085., a s obzirom na crne prognoze i činjenicu da bi mnoge biljke do tad mogle izumrijeti, upravo to sjeme moglo bi biti od ključne važnosti za budućnost i očuvanje našeg prekrasnog planeta, jedinog koji imamo.