Ovo je jedan od najljepših dvoraca u Hrvatskoj! Nitko ne zna koliko je star, a pogled s njega seže sve do Slovenije

Sa svojom simpatičnom, ‘debeljuškastom’ pojavom, prepoznatljivom crvenilu krova i jarko bijeloj fasade, spada u neke u najljepših zagorskih, ali i hrvatskih dvoraca. Za titulu se bori s jednako slavnim Trakošćanom, no i njegovi debeli zidovi predstavljaju istinsko blago: unutar njih vrzma se silina povijesti, kulture, znanja, zanimljivosti i legendi. Okružen zelenilom i cvjetnim livadama, odlična je destinacija za proljetni izlet, iako neće razočarati ni u jedno doba godine. Kako i bi, uostalom? Dvor Veliki Tabor jedan je od najpoznatijih simbola Hrvatskog zagorja i Hrvatske.

Dvor Veliki Tabor, osobito u proljeće, skladno se stapa sa zelenilom i šarenilom poljskog cvijeća koje ga okružuje. Smješten kod Desinića, na vrhu Košničkog Huma, već stoljećima plijeni poglede svojom impozantnom pojavom na 333 metra nadmorske visine. Njegov položaj nije samo slikovit, već i iznimno dojmljiv, jer se s njega otvaraju široki vidici na cijelo Hrvatsko zagorje, pa čak i na dio susjedne Slovenije.

Veliki Tabor danas slovi, kako navode i na službenoj stranici tog kompleksa, za jedan od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Dio njegova značaja, vrijednosti i posebnosti daje mu monumentalnost i fortifikacijska arhitektura. Oduvijek je bio u službi obrane, a i samo mu ime, koje u biti znači ratni logor, to dokazuje. Danas se vodi kao spomenik nulte kategorije: jedan od najbolje očuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske.

Iako je Dvor Veliki Tabor dobro poznati zagorski prizor, on u sebi sadrži više misterije nego što bi se na prvu moglo i pretpostaviti. Naime, i dalje se točno ne zna koliko mu je godina. Jedan ‘tabor’ stručnjaka zagovara sredinu 15. stoljeća, drugi da su najstariji dijelovi kompleksa nastali tek početkom 16. stoljeća. Najnoviji podaci idu u prilog  prvoj verziji.

Taj najstariji dio o kojem je riječ u biti je srce Velikog Tabora. Riječ je o palasu u kojem se stanovalo, a na kojeg paze četiri polukružne kule spojene obrambenim zidovima. One su taj stari grad štitile, nakošenih podnožja te proširena, od vatrenog oružja. No, u 18. stoljeću čak su i kule bile preuređene za stanovanje.

Nemoguće je dotaknuti se Velikog Tabora i ne spomenuti Veroniku Desinićku. Ona nas vodi u doba grofa Hermana II. Celjskog čiji se sin Fridrik zaljubio u zlatokosu Veroniku. Ta ljubav nije bila po volji grofu, no oni su se odlučili boriti za nju: pobjegli su u Sloveniju i tamo se potajno vjenčali. Kad je grof to saznao poslao je svoje vojnike za njima i ono što je uslijedilo bilo je nevjerojatno okrutno.

Sina si je dao zatočiti u Celjskoj kuli visokoj 23 metra, gdje je proveo naredne četiri godine. Veronika je jedno vrijeme bježala, no na kraju su je uhvatili i zatočili u Velikom Taboru. Grof ju je optužio da je copernica i da je zavela njegova sina te je organizirao suđenje. Suci su je proglasili nevinom, no čim su otišli on je naredio njezino ubojstvo. „U dvorištu Velikog Tabora postavili su drvenu posudu punu vode i u njoj utopili Veroniku. Njeno mrtvo tijelo uzidali su u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac. Ipak, čak se i danas, osobito u dugim zimskim noćima, u Velikom Taboru uz zavijanje vjetra čuje jecanje nesretne Veronike…“, navodi se na stranicama Dvora Veliki Tabor.

Dvor Veliki Tabor je, kao što smo rekli, iznimno zahvalna i zanimljiva opcija za izlet, pogotovo ako živite na sjeveru ili pak u središnjoj Hrvatskoj. Od Zagreba ga dijeli kojih sat vremena vožnje, a od 1. travnja pa do 31. listopada radi od utorka do petka od devet do 17 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati. Osobe s invaliditetom mogu s invalidskim kolicima ući samo u prizemne dijelove Velikog Tabora, a što se tiče ulaznica odrasli plaćaju sedam eura, a djeca, studenti i umirovljenici pet eura.

Kao i niz drugih srednjovjekovnih zdanja tog tipa, i Veliki Tabor je mijenjao vlasnike, no nekoliko imena je ključno. Pretpostavlja se da ga je dao izgraditi Fridrik II. Celjski čiji je nasljednik Ivan Vitovec započeo graditi polukružne kule. No, dvorom je najdulje gospodarila obitelj Rattkay, koja je sredinom 16. stoljeća postala jedna od najmoćnijih plemićkih obitelji na području Hrvatske. Oni su, osim što su doradili Veliki Tabor, izgradili i Mali Tabor, Miljanu te dvorac u Velikoj Horvatskoj. No, smrću Josipa Ivana Rattkaya 1793. godine i u nedostatku muškog nasljednika, Veliki Tabor pada u ruke Ugarske komore, a u narednom stoljeću je, nakon što je promijenio niz vlasnika, prepušten propadanju.

Tijekom narednih desetljeća koristi ga se za sve i svašta. Primjerice, u Prvom svjetskom ratu služi kao zatvor, zatim je završio u rukama časnih sestara te trebao biti pretvoren u sirotište. Čak se jedno vrijeme koristio kao sušionica mesa i skladište! No, naposljetku 2003. godine njime počinju upravljati Muzeji Hrvatskog zagorja, a kreće se i u sustavnu obnovu. Prva faza iste bila je završena 2007. godine, kada je Veliki Tabor otvoren i za posjetitelje. No, ubrzo se, zbog daljnje obnove zatvara, sve dok 2011. godine nije ponovno otvario svoja vrata. Istodobno s radovima provodila su se i opsežna arheološka istraživanja.

Nakon razgledavanja i upoznavanja detalja iz burne i zanimljive prošlosti, prošetajte obližnjim zelenim bregima i livadama s kojih se pružaju spektakularni vidici i pogled na Veliki Tabor. Za sve one koji žude za odmorom u prirodi uz čašicu vrhunskog vina i tanjur domaće hrane tu su prekrasna izletišta i seoska domaćinstva Hrvatskog zagorja!