Najfascinantnije jezero u Hrvatskoj svako malo nestaje, pa se opet “budi” i poplavljuje šumu, livade, rascvjetana stabla…

Istinska čuda prirode često se skrivaju doslovno iza ugla… Ponekad su tu stalno i na njih se naviknemo, postanu dio naše svakodnevice i, tako uljuljuškani u njihovu ljepotu, prestanemo ih gledati s onim čuđenjem i divljenjem u očima. Ponekad nestaju, zauvijek. I onda žalimo. A ponekad nestaju pa se vrate i iznova nas obaraju s nogu. Jedno takvo nalazimo u zaleđu Bakra, zove se jezero Ponikve. Za njega govore da je ‘jezero koje nastaje i nestaje’. I ne lažu…

Ovo neobično jezero, istinski prirodni fenomen, jedno je od onih nevjerojatnih prirodnih pojava koje može proizvesti samo krš. Jezero koje nastaje i nestaje, kojeg malo ima, pa malo nema, u suhim je periodima godine dolina prošarana livadama I šumarcima. No, kad počnu kiše, dugotrajne i intenzivne pa se krško podzemlje ‘probudi’, u tamošnjim šumama, u izvorima, počinje se pojavljivati voda te navire sve dok ne prekrije livade i šumarke i ne pretvori ih u nevjerojatno jezero dovoljno veliko i duboko da proguta lovačke čeke i stabla.

Mjesto je to koje, svojim čarobnjačkim trikovima, već dugo očarava – ne samo znanstvenu zajednicu, nego i posjetitelje koje do jezera vodi i poučna staza. No, ono je i nevjerojatna prilika za ronioce koji u njemu mogu roniti u proljeće ili za vrijeme jakih i dugih kiša te se otisnuti na podvodnu ‘šetnju’ koja podrazumijeva prolazak između procvjetalih voćaka, lovačkih čeka, suhozida…

Apsolutni svaki podatak, a moramo priznati i fotografija, vezana uz jezero Ponikve doslovno obara s nogu. Primjerice, ono se može vodom napuniti u roku od samo nekoliko sati. I u nekoliko je navrata vode bilo toliko da je zaprijetila i kućama u području. No, fenomen, kada je jezero krcato vodom, te bude duboko i do 20 metara, obično kratko traje – prva bura, navode u Turističkoj zajednici Grada Bakra, vraća vodu prema izvorima u Bakarskom zaljevu.

Jezero Ponikve, odnosno lokalitet Ponikve, nastavlja se nevjerojatni niz podataka, kao krška depresija, dugačak je oko dva kilometra, dok se u širinu širi do maksimalnih kilometar i pol. Duboka je oko 200 metara te je jedina od najvećih na području dinarskog krša, a u biti je nastala spajanjem dviju manjih ponikava, Velog i Malog luga.

No, kako znanost objašnjava to prirodno čarobnjaštvo, jezero koje nastaje, pa nestaje? Ključ je u velikoj propusnosti krških područja radi čega površinske vode mogu brzo prodrijeti u podzemlje, u kojem se uobičajeno podzemna voda nalazi na dubini od više do 100 metara. No, intenzitet i dugotrajnost oborina to mogu promijeniti.

“Ponekad je to podizanje razine podzemne vode toliko izraženo da može poplaviti dno Ponikava. Kada je dotok vode manji, voda se pojavljuje na dnu Malog luga, a kod većeg dotoka, voda se prelijeva u Veli Lug. Kod izrazito velikih dotoka vode, razina vode se u Velom lugu podiže. Tako nastaje periodično jezero, kao rijedak fenomen u kršu Kvarnera i Gorskog kotare”, glasi službeno objašnjenje.

Nevjerojatno jezero Ponikve prati jednako fascinantan biljni i životinjski svijet. Ne samo da je to područje dom medvjeda, vukova i risova, nego je ono dom i 600 vrsta biljaka, među kojima se posebno ističe endem žutocvjetna cjelolatična žutilovka. Raste tu i niz ljekovitih biljaka, dok je najotrovnija Kohov mrazovac koji svoje ružičaste cvjetove nalik šafranu pokaže u jesen.

Najmirisnija je uspravna pavitina, koja pak – ako je dotaknete – može uzrokovati plikove. U proljeće se na području jezera Ponikve mogu pronaći I proljetnice, koje su inače rijetke u primorju, kao uostalom i poljski jasen i obični grab. Ljeto, što se tiče cvatnje tamošnjeg cvijeća, znači pauzu.

Sve navedeno moguće je istražiti ako se otisnete na šetnju edukativnom stazom Ponikve koja je dugačka 8,5 kilometara. Moguće ju je prijeći u roku od tri sata, a zahtjevnijim se smatra samo uspon do gradine na 350 metara nadmorske visine. Šetnju stazom može se započeti iz smjera Kukuljanova ili iz naselja Ponikve.