Ova palača na jugu Hrvatske dvaput je zapaljena, srušio ju je potres i napadali gusari: izdigla se iz pepela i danas se može obići

Raskošno kameno zdanje na samo nekoliko koraka do mora, do kojeg se stiže kroz uređeni, zeleni vrt, prizor je kojeg krajičkom oka možete vidjeti s magistrale. Ako prema Dubrovniku putujete automobilom iz smjera Pelješca, morate proći kroz Dubrovačko Primorje, općinu u kojoj će vas table uz cestu pozivati da zastanete i istražite najveću atrakciju ovog kraja: Knežev dvor u Slanom. I zaista, pauza je to koju se itekako isplati napraviti!

Knežev dvor u Slanom na prvu djeluje nenametljivo, pušta svojeg imenjaka iz Dubrovnika da bude zvijezda tog imena, ali kad mu priđete ubrzo ćete shvatiti da svaki kamen pomno obnovljene palače čuva nevjerojatne priče. Ulazak u Knežev dvor u Slanom ulazak je u dugu i bogatu prošlost, koja je bila ponosna, ali sve samo ne jednostavna.

Za razliku od monumentalnog Kneževa dvora u Dubrovniku, dvor u Slanom građen je skromnije, ali s istim prepoznatljivim stilom dubrovačke kasne gotike i renesanse. Ima skladno kameno pročelje, prozore s kamenim lukovima, unutarnje dvorište i jednostavnu, ali elegantnu kamenu dekoracija. Na svakom je koraku vidljivo da je zgrada bila funkcionalna, ali svakako i dovoljno reprezentativna da odražava moć i snagu Republike na njezinim rubnim područjima.

Slano je danas neveliko turističko mjesto, smješteno u zaljevu na koji je prije više od 600 godina oko bacila moćna Dubrovačka Republika. Upravo je u njemu podigla sjedište knežije Primorje i dvor za kneza koji danas obilazimo. Slano se pod Republikom razvilo u važnu trgovačku luku, imalo je dva brodogradilišta, skladište soli, tržnice soli, stoke i žita… A ova je palača bila središte tog razvoja, i baš zato često na udaru nevolja.

Za početak, da objasnimo kako je i kada uopće podignuta. Područje današnjeg Dubrovačkog Primorja u vrijeme kad se razvijalo u dokumentima se nazivao Terre Nuove, nova zemlja. Nakon što se Dubrovačka Republika sredinom 14. stoljeća proširila prema zapadu i kupila Ston i poluotok Pelješac, 1399. došao je red i na Primorje, koje je kupila od bosanskog kralja Stjepana Ostoje. Zna se i koliko je dobio za ovu vrijednu zemlju: kuću u Dubrovniku u vrijednosti 500 dukata, titulu počasnog plemića i desetinu zemlje u prodanom Primorju.

Odmah je određeno zemljište za gradnju dvora za kneza, koji je podignut 1447. godine. Kako piše turistička zajednica Slano, gradili su ga majstori koji su svoje znanje već dokazali na gradnji dubrovačkog samostana. „Knez u Slanome birao se na tri mjeseca. Zadaća mu je bila da učvrsti i provodi vlast Dubrovačke Republike. Knez je upravljao područjem Dubrovačkog primorja, sudio i određivao kazne te je ubirao pristojbe i poreze,“ piše TZ Slano.

Prva je funkcija dvora bila obrambeno-upravljačka, ali s vremenom se mijenjala, a s njom se mijenjao i okoliš i izgled palače. Građevina je često bila na udaru gusara i hajduka u 16. i 17. stoljeću, 1667. godine pretrpjela je snažan potres, a dvaput je i spaljena: prvi put 1806. godine, a drugi put u Domovinskom ratu.

„Knežev dvor u Slanom dijelio je burnu političku povijest Republike, a sve su to pratile i graditeljske pregradnje, ponajviše uvjetovane potresima, nadasve s velikim potresom 1667. godine koji razorio Dubrovnik i okolna područja, a 1806. godine tijekom crnogorske agresije, dvor je spaljen, kao i u napadima tijekom Domovinskog rata 1991. godine,“ navodi se na stranici Društva prijatelja dubrovačke starine koja upravlja palačom.

Upravo su oni 2017. obnovili palaču, otvorili ju za javnost i učinili da ona opet bude središte kulturnog života, čuvarica baštine i vrhunska turistička atrakcija. Možete ju obići svakim danom osim nedjelje, ulaznica stoji simboličnih dva eura.