Mala i nerazvikana europska zemlja ima više od 12.000 rijeka i 3000 jezera, jedan od najširih slapova i šarmantne stare gradove pune života

Kad se radi o europskim zemljama koje Hrvatima nekako prolaze ispod radara, koje zvuče kao neobično odredište i ljudi se iznenade kad čuju da tamo putujete, Baltičke su zemlje pri vrhu liste. Za Latviju, Litvu i Estoniju nemamo direktnih letova, nisu blizu, pa ih većina preskače. No one itekako imaju što ponuditi. Latvija, zemlja površinom tek nešto veća od Hrvatske, krije, primjerice, nevjerojatnih 12.000 rijeka i 3000 jezera, što je čini jednom od vodom najbogatijih zemalja Europe. Evo koje još zanimljivosti ova zemlja krije i zašto se Latvija ipak zaslužuje naći na vašem popisu želja za buduća putovanja!

Latvija, zemlja površine 64,589 četvornih kilometara, geografski je relativno ravna zemlja, a u njoj živi oko 1,862,700 ljudi. To znači da na prostoru za oko 8000 četvornih kilometara većem od Hrvatske živi upola manje ljudi! Leži na obali Baltičkog mora, a njezinim teritorijem “razlijevaju” se deseci tisuća kilometara rijeka, rječica i potoka, kojih je više od 12 tisuća. Međutim, samo je njih 17 duže od 100 kilometara.

Najveća rijeka u Latviji je Daugava, na kojoj leži glavni grad, Riga. Kao i većina glavnih gradova, i Riga je izgrađena u blizini vode koja danas čini srce grada i njegov “krvotok”. Sa svojom rijekom Riga intenzivno živi, rijekom voze brodice, a mogu se unajmiti kanui i kajaci, pa čak i SUP-ovi. I to u glavnom gradu! Cijela je Latvija zemlja razvijenih vodenih sportova i turizma na vodi, a Riga nije iznimka. U neposrednoj se blizini nalazi i impresivno jezero Ķīšezers.

Daugava je rijeka dugačka čak 1000 kilometara, izvire u planinama u Rusiji, teže kroz tu zemlju i Bjelorusiju, potom kroz Latviju u dužini od 367 kilometara, gdje se u Riškom zaljevu ulijeva u more. I druge su latvijske rijeke, Lielupe, Gauje, Venta, kroz povijest bile važne za transport i gospodarsko povezivanje, a danas su centar vodenih sportova i mjesto za opuštanja i rekreacije. Na rijeci Venta nalazi se i jedan od najslikovitijih latvijskih gradova, Kuldīga, i brzac Venta koji ponosno nosi titulu najšireg vodopada u Europi.

Kuldīga je grad u regiji Kurzeme na zapadu Latvije, a nedavno je uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine, što mu je donijelo dio svjetske pozornosti. Ovaj je grad primjer iznimno dobro očuvanog tradicionalnog urbanog naselja, koje se razvilo iz malog srednjovjekovnog zaseoka u važno administrativno središte.

Kroz samo središte grada protječe malena rijeka Alekšupīte, koja se na nekim dijelovima naslanja na same zidove kuća. Stari grad koji se razvio oko ove rječice jedina je preostala cjelina ove vrste iz 17. i 18. stoljeća u baltičkim zemljama. Na rijeci Alekšupīte u gradu se formira prekrasan vodopad visok 4,2 metra, koji je jedna od najvećih atrakcija grada i najviši vodopad kojim se Latvija može pohvaliti.

Osim vodopada, posebnost rijeke su i brzaci Venta. Ovi prirodni brzaci široki su 240 metara i među najširima su u Europi. Uz brzace i vodopad vežu se brojne legende i povijesni događaji, a ako imate sreće u proljeće možete promatrati ribu kako “leti” uz rub brzaca. Zbog ovog je fenomena Kuldīga svojedobno dobila nadimak “mjesto na kojem se lososi love u zraku”. Najveća atrakcija grada također je vezana uz njegovu rijeku. To je kameni most od crvene cigle iz 1847. godine. Dug je 164 metra što ga čini najdužim mostom ove vrste u Europi.

Naravno, svaki obilazak Latvije ne može proći bez upoznavanja njezina glavnog grada. Riga, u kojoj živi nešto više od 700.000 stanovnika, ima status kulturnog, obrazovnog, političkog, financijskog, komercijalnog i industrijskog centra Baltika. Protkana je poviješću koju ćete najbolje upoznati ako se prošetate njezinim starim gradom, koji je 1997. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Većina zgrada ondje ima status spomenika kulture, a u jedinstvenoj arhitekturi koja oduzima dah zastupljeni su brojni stilovi, od romanike, gotike i baroka pa sve do klasicizma i modernizma. Dvije najimpresivnije građevine u staroj Rigi definitivno su katedrala i Crkva sv. Petra.

Grad danas ponosno nosi i titulu secesijske meke jer je prepun zgrada u art nouveau stilu, koji je svoj procvat doživio krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Spomenuta impresivna arhitektura uglavnom je koncentrirana u gradskoj četvrti koja je dobila nadimak “Tihi centar”, a od Starog grada udaljena je svega 10 minuta lagane šetnje. Ulica Alberta najveći je biser secesijskog stila Rige, a svaka njezina kuća jedinstveno je graditeljsko ostvarenje vrijedno divljenja. Riga, ali i cijela Latvija, kriju još niz iznenađenja koja čekaju da ih otkrijete!