Najljepši dio Zagreba izgrađen je po uzoru na Beč nakon potresa koji je 1880. promijenio lice grada

Vrijednost svakog grada, bio on malen ili velik, ne mjeri se impresivnim neboderima, već njegovim očuvanim zelenim površinama. A ako ste se ikad prošetali Donjim gradom u Zagrebu, onda ste morali upoznati i ono što mnogi s punim pravom zovu zelenom kralježnicom hrvatske metropole. Lenucijeva potkova ultimativni je simbol zelenih površina unutar urbanog tkiva naše prijestolnice, a sastoji se od niza trgova i perivoja te predstavlja jedan od najvažnijih i najljepših urbanističkih zahvata u povijesti hrvatske arhitekture.

Nastanak joj datira iz druge polovice 19. stoljeća, kad je Zagreb počeo stasati u moderno i urbano središte. Naime, društvena i kulturna svijest o gradu kao reprezentativnom prostoru za sve njegove stanovnike znatno je ojačala nakon katastrofalnog potresa iz 1880. godine. Uređenje metropole bilo je inspirirano srednjoeuropskim primjerima, a jedan od njih bio je i bulevar Ringstrasse u Beču u Austriji.

Najvažniji urbanistički zahvat tog vremena bio je upravo razvoj Donjeg grada, s ciljem da se stvori reprezentativan okvir za novo središte, Lenucijevu, tj. Zelenu potkovu, koju čine Botanički vrt i čak sedam trgova: Nikole Šubića Zrinskog, Josipa Jurja Strossmayera, kralja Tomislava, dr. Ante Starčevića, Marka Marulića, Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića te Republike Hrvatske. Ovaj monumentalni urbanistički plan ujedno je postavio i temelje za daljnji razvoj Zagreba.

Vrlo blizu samog okvira čuvene Lenucijeve potkove nalaze se još dva manja, ali itekako značajna trga, Petra Svačića i Petra Preradovića. Hortikulturno uređeni trgovi i vrtovi formirani su u obliku slova ”U”, koji središte Donjeg grada okružuju s južne, istočne i zapadne strane.

Potkova je nazvana po Milanu Lenuciju, istaknutom zagrebačkom urbanistu i arhitektu, koji je živio i djelovao krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a pripisuje mu se velika ideja stvaranja ove zelene urbane matrice, prvi put zabilježene 1882. Svega deset godina kasnije izgrađen je Trg Nikole Šubića Zrinskog, od milja prozvan Zrinjevac, na kojem se do 1866. nalazila oranica na kojoj je bilo stočno sajmište.

Današnji Trg Republike Hrvatske prvi put spominje se još 1865., dok je sama urbanizacija tog prostora započela 1870-ih. Istočni, zapadni i južni perivoj razvijali su se postupno, u skladu s potrebama kulturnih i obrazovnih institucija u blizini. Što se pak tiče Trga kralja Tomislava, on je utvrđen krajem 19. stoljeća, čime je otvoren prostor za stvaranje monumentalnog okvira Lenucijeve potkove.

Botanički vrt, jedini pejzažni perivoj u sklopu zelene kralježnice Zagreba, osnovan je 1889., a Trg dr. Ante Starčevića, svoj prepoznatljiv oblik dobio je u ranim desetljećima 20. stoljeća, iako se sam prostor intenzivnije počeo uređivati već nakon izgradnje Glavnog kolodvora 1892. i širenja grada prema jugu. U neposrednoj blizini ovog Trga je i čuveni hotel Esplanade, sagrađen 1925. kako bi se pružio smještaj onima koji su vlakom Orient Express putovali na liniji koja je spajala Pariz i Istanbul.

Danas Lenucijeva potkova ponosno predstavlja srce i dušu Donjeg grada te omiljenu šetnicu ne samo Zagrepčana, već i njihovih gostiju. Njezini trgovi i perivoji okruženi su elegantnim palačama i reprezentativnim zgradama, pružajući jedinstven i romantičan ugođaj koji vješto spaja povijest, kulturu te prirodu u samom srcu metropole.