Najpodcjenjenije mjesto u Istri zovu gradom leptira! Na njegovim livadama živi gotovo 400 različitih vrsta

U srcu Istre postoji gradić koji osvaja slikovitim uličicama i trgovina, palačama, cvjetnim ukrasima i šarmom koji viri iz svakog kamena. Ali jednu od svojih najvećih tajni ne otkriva na prvi pogled. Da biste primijetili ono po čemu su Bale tako posebne, morate napustiti kamene ulice, izići među livade i maslinike te na nekoliko trenutaka usporiti korak. Tada ćete ih ugledati! Bijele, žute, narančaste i plave točkice koje lepršaju među cvijećem. Upravo su leptiri, naime, jedan od simbola Bala, malenog istarskog gradića smještenog između Rovinja i Pule, tek nekoliko kilometara od mora.

Na području Bala, prema podacima lokalne turističke zajednice, obitava čak 390 vrsta leptira. Mnoge među njima ugrožene su i zakonom zaštićene, a neke je moguće susresti tek na malobrojnim mjestima u svijetu. Leptir se zato našao i na grbu Bala, a mjesto danas s ponosom nosi nadimak „grad leptira”. Srednjovjekovne Bale mnogi zaobiđu na putu prema poznatijim istarskim mjestima, ne sluteći da se iza njihovih vrata krije pravo malo carstvo ljepote. Ne čudi što ih u zadnje vrijeme sve češće nazivaju najbolje čuvanom tajnom Istre!

Bale nisu mjesto koje ćete upoznati obilazeći znamenitosti prema strogo zadanom rasporedu. Njih treba istraživati polako, bez karte i bez osobite namjere. Dovoljno je proći kroz gradska vrata i prepustiti se uskim kamenim ulicama koje se savijaju oko najstarijeg dijela mjesta.

Kuće se ovdje gotovo naslanjaju jedna na drugu, škure čuvaju hladovinu, a pojedini prolazi toliko su uski da se čini kao da vode ravno u nečije dvorište. Stara gradska jezgra nastala je unutar nekadašnjih obrambenih zidina, a zbog svoje povijesne i arhitektonske vrijednosti zaštićena je kao posebna urbana cjelina.

Središtem dominira palača Soardo-Bembo, najprepoznatljivija građevina u Balama. Njezino monumentalno gotičko-renesansno pročelje nastalo je početkom 16. stoljeća između dviju starijih obrambenih kula. Nekadašnja utvrđena građevina tijekom vremena pretvorena je u reprezentativnu rezidenciju, a nakon obitelji Soardo preuzela ju je obitelj Bembo, po kojoj je i danas poznata.

Upravo je ta kombinacija grube obrambene arhitekture, elegantnih prozora, kamenih prolaza i malenih trgova zaslužna za pomalo filmsku atmosferu Bala. Čovjek se ovdje lako može zamisliti nekoliko stoljeća u prošlosti, osobito u rano jutro ili predvečer, kada se ulice isprazne, a toplo svjetlo oboji kamene fasade.

No prava posebnost Bala počinje ondje gdje završavaju posljednje kuće. Gradić okružuju livade, šume, vinogradi, voćnjaci i maslinici, a u njegovoj se okolici nalaze brojne stancije, tradicionalna istarska seoska imanja koja su nekoć bila središta obiteljskog i poljoprivrednog života.

U takvom krajoliku, u kojem se isprepliću otvorene livade, nisko raslinje i mediteransko bilje, leptiri imaju obilje prostora i hrane. Najlakše ih je primijetiti za sunčana i mirna vremena, osobito uz cvjetne livade i biljke poput lavande, kadulje i ružmarina. Posjetiteljima se preporučuje da ih promatraju bez hvatanja i dodirivanja jer su njihova krila iznimno osjetljiva, a dio vrsta uživa posebnu zakonsku zaštitu.

Turistička zajednica navodi da ih posjetitelji gotovo sigurno mogu susresti uz lokalne pješačke i biciklističke staze. Upravo je šetnja tim putovima možda i najbolji način da se shvati zašto su Bale odabrale leptira kao svoj znak. Nije riječ samo o lijepom motivu, već o simbolu prirode koja je, unatoč razvoju turizma, ostala dovoljno čista i mirna da u njoj opstane stotine različitih vrsta.

Priča o leptirima nije jedino iznenađenje koje Bale čuvaju. Na morskom dnu uz njihovu obalu 1992. godine pronađene su kosti dinosaura, a tek je poslije utvrđeno koliko je otkriće bilo značajno. Prema podacima Turističke zajednice, na tom je području živjelo najmanje deset vrsta dinosaura, među kojima i golemi brahiosaur, koji je mogao narasti do 25 metara.

Baljansko nalazište posebno je i zbog toga što se ostaci nalaze pod morem, što ga čini rijetkim paleontološkim lokalitetom u svjetskim razmjerima. Dio nalaza, kao i prikazi otisaka i kostiju, može se razgledati u Multimedijalnom centru Ulika u Balama.

Tako se u ovom malom istarskom mjestu spajaju dva naizgled potpuno različita svijeta. U njegovoj okolici nekoć su hodali golemi prapovijesni gmazovi, dok danas nad istim krajolikom lepršaju neki od najnježnijih stanovnika prirode.

Uz mjesto se veže i priča o slavnom pustolovu Giacomu Casanovi. Bale je posjetio 1743. i 1744. godine, navodno zbog mlade žene iz obitelji Soardo. Je li ga u mjesto privukla ljubav, znatiželja ili atmosfera kamenoga gradića, danas je teško sa sigurnošću utvrditi, no anegdota se savršeno uklapa u romantičan karakter Bala.

Premda se Bale nalaze u unutrašnjosti, imaju i svoju obalu! Udaljena je tek nekoliko kilometara i proteže se u dužini od oko devet kilometara, bez velikih hotela i guste izgradnje. S nje se pruža pogled prema Brijunskom otočju. Uz more su pronađeni tragovi rimskih vila, starih cesta i uljara, kao i ostaci fortifikacija iz vremena Austro-Ugarske.

Put prema obali prolazi kroz krajolik maslinika koji su stoljećima važan dio baljanske priče. Lokalna predaja čak govori da se nekada od mjesta do mora moglo doći skačući s jedne masline na drugu, a da se pritom ne dotakne tlo. Teško je povjerovati da je to doista bilo moguće, ali legenda dovoljno govori o tome koliko je maslina oblikovala ovaj dio Istre. Danas se uz njih uzgajaju malvazija i teran, proizvode nagrađivana maslinova ulja i sirevi, a nekadašnje stancije dobivaju novi život. U zraku se, osobito ljeti, miješaju mirisi smilja, kadulje, ružmarina i lavande.

Iako su udaljene tek kratku vožnju od Rovinja, Bale i dalje djeluju kao mjesto koje je ostalo malo izvan glavnih turističkih ruta. Nema ovdje monumentalnih atrakcija pred kojima se stvaraju dugi redovi, niti potrebe da se sve vidi u jednom danu.

Najljepši trenutak možda će biti sasvim običan. Kava na tihom trgu, susret s mačkom na kamenim stubama, zalazak sunca nad maslinicima ili leptir koji će vam na nekoliko sekundi sletjeti dovoljno blizu da vidite šare na njegovim krilima. Upravo u tim sitnim prizorima skriva se čar Bala. Gradića u kojem kamene palače pričaju o plemićima i ljubavnicima, morsko dno čuva kosti dinosaura, a livade pripadaju stotinama vrsta krhkih, šarenih leptira.