Na samo tri sata vožnje od Zagreba krije se mjesto koje izgleda poput Provanse: leži na obali najvećeg jezera u Srednjoj Europi

Iako je najveće jezero u Srednjoj Europi i iznimno popularno turističko odredište, mađarski Balaton na svojim obalama skriva mala mjesta u kojima ćete pronaći savršen spoj kulture, netaknute prirode i apsolutnog mira, doživljaj koji nadilazi svaki klasičan izlet. Jedno takvo zove se Tihany, a posjet njemu najbolje je opisati ovim riječima: ”Uspori, osluškuj tišinu i prepusti se čaroliji”. Ovo slikovito naselje s oko 1300 stanovnika smjestilo se u županiji Veszprém, na sjevernoj obali Balatona, a poluotok Tihany, s kojim dijeli ime i na kojem leži, davne 1952. godine proglašen je prvim zaštićenim prirodnim područjem (krajolikom) u Mađarskoj.

Spomenuti poluotok, ”biser mađarskog mora”, karakteriziraju vulkanski reljef i vapnenačke naslage nastale djelovanjem nekadašnjih gejzira, kao i specifična mikroklima te dva jezera nastala nakon vulkanske erupcije, koja se uzdižu 20-ak metara iznad razine samog Balatona. Specifičan je i zbog brojnih rijetkih biljnih i životinjskih vrsta koje ondje žive.

U samom središtu mjesta ponosno stoji benediktinska opatija Tihany. Davne 1055. osnovao ju je kralj Andrija I., koji je i pokopan u njezinoj kripti. Osnivačka povelja opatije smatra se jednim od najvažnijih dokumenata mađarske povijesti. Taj najstariji sačuvani pisani zapis mađarskog jezika danas je pohranjen u benediktinskoj opatiji u Pannonhalmi.

Impresivna crkva, izgrađena u raskošnom baroknom stilu sredinom 18. stoljeća, slovi kao jedno od najposjećenijih mjesta na Balatonu. Osim što ima iznimnu povijesnu i umjetničku vrijednost, iz nje također puca najljepši panoramski pogled na čitavo jezero.

A bogata povijest Tihanyja seže još u prapovijesno doba. Najstarije utvrde bile su podignute na brdu Óvár, a razvoj današnjeg mjesta započeo je osnutkom maloprije spomenute opatije. Na poluotoku su nekoć postojala i druga naselja, Apáti te Újlak. U njima su uglavnom živjeli ribari, vojnici i skelari, no u 16. stoljeću uništile su ih Osmanlije. Od njih su ostale sačuvane samo ruševine crkve sv. Margarete.

I stanovnici samog Tihanyja stoljećima su živjeli od ribolova i vinogradarstva, što je danas zorno prikazano u mjesnom muzeju. No ovaj mađarski biser poznat je i po lavandi. Prva industrijska plantaža ondje je posađena još 1920-ih, a sadnice su, naravno, donesene iz Francuske.

Zahvaljujući brojnim padinama okupanima suncem, vulkanskom tlu te blagoj i skoro mediteranskoj klimi, eterično ulje lavande iz Tihanyja pokazalo se iznimno kvalitetnim. Danas se na poluotoku nalazi nekoliko plantaža, a ovoj aromatičnoj biljci posvećen je i zanimljiv Centar za posjetitelje, koji turisti naprosto obožavaju.

A znate li da je upravo Tihany jedno od najbogatijih mjesta u našem susjedstvu, s najvećim prihodom po glavi stanovnika? Nekretnine ondje možda jesu najskuplje u čitavoj Mađarskoj, no uspjele su zadržati autentičan izgled. Tradicionalne kuće od bazalta, s bijelo obojenim okvirima prozora i slamnatim krovovima, mjestu daju prepoznatljiv šarm.

Tihany je poznat i po svojoj čuvenoj jeci, koja se prvi put spominje u 18. stoljeću, a o njoj su nebrojeno puta pisali i mnogi mađarski pjesnici. Prema legendi, jeka se, ”putujući” s obližnjeg brda, o zidove opatije odbija i vraća čak sedam puta. Iako je s vremenom oslabjela zbog promjena u krajoliku, bila je i ostala jedan od glavnih simbola ovog mađarskog dragulja u koji biste se mogli zaljubiti na prvi pogled…