Posjetili smo jednu od najljepših i najukrašenijih nekropola u BiH, šetali među 135 stećaka i osjetili potpuni mir

Sunce je nemilosrdno grijalo stare kamene gromade rasute na najnižoj travi na svijetu, usred zagrijane ravnice. U srazu s njim trava nije imala šanse, odolijevao mu je samo kamen. I mi. Bosna i Hercegovina u kolovozu, užarena i vruća, silila nas je da se držimo hlada Stoca i osvježavajuće Bregave koja protječe kraj njega… No, za nju, za nas naprosto predivnu Radimlju, najslavniju i mnogi kažu najljepšu, najukrašeniju nekropolu sa stećcima u Bosni i Hercegovini, vrijedilo je trpjeti.

Nije tu, u Radimlji, bilo mostarskih i blagajskih gužvi, nije tu bilo suncobrana i dima od pečenja ćevapa koji zaklanjaju pogled na vodopad Kravica. Tu je bio samo mir. I to neobičan mir koji prkosi činjenici da nekropola nije ‘skrivena’ u nekoj šumi, iza neke visoke ograde… Ne, nalazi se usred livade, praktički uz samu cestu, ostavljana na milost i nemilost svim pogledima, bez imalo privatnosti. No, taj spomenuti mir, tu neku posebnu energiju ona uspijeva sačuvati. Ako je posjetite, osjetit će je…

Ta doista posebna nekropola, koju od 2016. godine, uz nekropolu Boljuni, štiti i upis na popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, taj dom kamenih čuvara onoga što je bilo i prošlo, nalazi se uz cestu Stolac-Čapljina. Tri je kilometra udaljena od Stoca, njezini su stećci posloženi u Vidovu polju. Jedna je od najznačajnijih nekropola sa stećcima na području Balkana. Mnogi kažu i najljepša.

Dakle, njezini predivni stećci njezino su najveće blago. Na području te nekropole nalaze se ukupno 135 stara nadgrobna spomenika. Većina njih ima oblik sanduka i sljemenjaka, odnosno stećaka koji izgledaju kao da imaju krov. Od njih 135 čak 63 su ukrašena, a sve ukazuje da je nekropola bila u vlasništvu plemićke obitelji Hrabena-Miloradovića. Ta ‘šuma’ stećaka nekada je bila još veća. No, dio spomenika je stradao u izgradnji ranije spomenute ceste. U tom procesu svijet je nepovratno ostao bez njih 20.

Šetali smo tog vrućeg dana između tih stećaka, među kojima je lelujala iduća statistika: njih 30 posto ima oblik ploče, njih 25 posto ima oblik sanduka. Isto toliko u obliku je sanduka s podnožjem. Tamo stoje i tri kamena križa… Česti su i reljefi na njima. Primjerice, štitovi s mačevima, scene iz lova, no zaštitni je znak nekropole, sadržan i u njezinu logu, lik muškarca s velikom, uzdignutom rukom. Često se navodi da je riječ o prikazu ratnika. Na nekropoli možete pronaći i pet epitafa koji, kažu upućeni, skrivaju i potencijalno originalno ime nekropole: Batonoge. Ti natpisi u kratki i sadrže osnovne podatke o pokojniku te osobi koja je izradila stećak.

Ponekad se pojavljuje i motiv punog mjeseca. “Prema pojedinim tumačenjima, mjesec je paganski simbol zagrobnog prebivališta. U novije vrijeme prisutna je teorija koja povezuje ovaj motiv s predstavom svetog Vida. Argumenti za opravdanje ove teorije ogledaju se u lokalnoj toponomastici – nekropola se nalazi na Vidovom polju, rijeka Bregava u srednjem se vijeku zvala Vidoštica, Stolačka utvrda je poznata i kao Vidoška utvrda, izvor u blizini nekropole se zove Vidoštak”, objašnjavaju na stranici Nekropola.

Nekropolu, koja spada u neke od najvrednijih srednjovjekovnih spomenika u Bosni i Hercegovini te je proglašena i nacionalnim spomenikom, prati i infrastruktura. Uz nju ćete pronaći klupice, info centar u kojem se prodaju i ulaznice (ulaznica košta oko četiri eura za odraslu osobu), ali i dječje igralište. Uz nekropolu se nalazi i parkiralište. Nekropola u ljetnim mjesecima radnim danom radi od sedam do 19 sati, a vikendom od devet do 17 sati.