Ovo je jedina država na svijetu čiji se cijeli teritorij nalazi iznad 1000 metara nadmorske visine! Opravdano nosi nadimak Kraljevstvo na nebu

Zamislite državu u kojoj ne postoji nijedna nizina. Državu bez ijednog metra obale, ali i bez riječne doline koja se postupno spušta prema moru. Gdje god stali, nalazili biste se najmanje kilometar iznad razine mora. Gotovo svaka zemlja ima barem komadić ravnice, nizinski rub ili luku, no Lesoto nema ništa od toga. Cijela ova planinska država, smještena u srcu južne Afrike, leži na visinama koje druge zemlje dosežu tek na svojim najvišim planinskim prijevojima.

Lesoto je jedina neovisna država na svijetu čiji se cijeli teritorij nalazi iznad 1.000 metara nadmorske visine. Najniža točka, mjesto na kojem se spajaju rijeke Senqu i Makhaleng uz južnoafričku granicu, leži na otprilike 1.400 metara. To je ujedno i najviša „najniža točka” bilo koje države na planetu. Da stvar bude jasnija: ono što je u Lesotu apsolutno dno više je od najvišeg vrha cijele Velike Britanije.

Više od 80 posto zemlje uzdiže se iznad 1.800 metara, a najviši vrh, Thabana Ntlenyana, doseže 3.482 metra. Riječ je o najvišoj planini južne Afrike južno od Kilimandžara, a upravo zbog te visine Lesoto je dobio nadimak Kraljevstvo na nebu.

Visina mijenja sve, počevši od klime… Dok ostatak regije pamtimo po savanama i suncu, Lesoto je hladan i svjež gotovo cijele godine. Zime znaju biti oštre, a snijeg na višim predjelima često pada, što je u ovom dijelu kontinenta prava rijetkost. Toliko rijetka da se u planinama nalazi i skijalište. Afriski, jedino skijalište u Lesotu i jedno od svega dva u podsaharskoj Africi, smjestilo se na oko 3.222 metra visine. Zimi se ovamo iz cijele regije slijevaju skijaši i snowboarderi, a tamošnji restoran na vrhu staze reklamira se kao najviši restoran u Africi. Ljeti se ista padina pretvara u poligon za brdske bicikliste i planinare.

Krajolik je ovdje zaista dramatičan. Travnate visoravni protežu se do obzora, planinski vrhovi probijaju oblake, a duboke kanjone i doline povezuju makadamske ceste i prijevoji. Jedan od najupečatljivijih prizora je vodopad Maletsunyane kraj mjesta Semonkong, čije ime u prijevodu znači „mjesto dima”. Voda se s jednog ruba obrušava 192 metra u dubinu, što ga svrstava među najviše vodopade južne Afrike.

Ispod te iste zemlje krije se još jedan rekord. Rudnik Letšeng, smješten na oko 3.100 metara, najviši je rudnik dijamanata na svijetu. Poznat je po tome što vadi izrazito velike i kvalitetne kamene, pa po vrijednosti dijamanta po karatu nema premca. Iz tih planina izašli su neki od najskupljih dragulja ikad pronađenih.

Najvažniji prirodni resurs Lesota nije ni dijamant ni zlato, nego nešto naizgled obično. Voda. Planine zarobljavaju obilne padaline, pa zemlju često nazivaju vodotornjem cijele regije, a u samom Lesotu vodu znaju nazvati i bijelim zlatom.

Kroz golem sustav brana i tunela, najveći te vrste na cijelom kontinentu, ta voda gravitacijski putuje pod planinama sve do gospodarskog srca susjedne Južnoafričke Republike. Brane Katse i Mohale ubrajaju se među najveće u Africi, a Lesotu donose ozbiljan, stalan priljev novca i dobar dio onoga što država zaradi izvan poreza. Pomalo paradoksalno, dio stanovništva koje živi nadomak tih jezera i dalje teško dolazi do pitke vode, što pokazuje koliko je priča o bijelom zlatu složenija nego što se na prvi pogled čini.

Iako je sa svih strana okružen jednom jedinom državom, Lesoto nikada nije izgubio samostalnost. Uz Vatikan i San Marino jedna je od svega tri zemlje na svijetu koje u potpunosti leže unutar granica druge države.

Tu samostalnost u 19. stoljeću je iskovao kralj Moshoeshoe I., koji je razjedinjena plemena okupio na utvrđenoj zaravni Thaba Bosiu, mjestu koje se i danas smatra kolijevkom naroda Basotho. Spretnom diplomacijom branio se od Bura i drugih napadača, a 1868. zatražio je britansku zaštitu. Pod imenom Basutoland zemlja je ostala britanski protektorat sve do 1966., kada je stekla neovisnost i postala Kraljevstvo Lesoto. Danas je riječ o ustavnoj monarhiji na čijem je čelu kralj Letsie III.

Ljude iz Lesota nazivaju Basotho, a prepoznat ćete ih po dvama predmetima. Prvi je debeli vuneni pokrivač u snažnim geometrijskim uzorcima, koji je zaštita od hladnoće, ali i znak pripadnosti i statusa. Legenda kaže da je sve počelo 1860., kada je kralju Moshoeshoeu I. netko poklonio vuneni pokrivač. Vladaru se toliko svidio da je odbacio dotadašnju leopardovu kožu, narod je krenuo za njim, a danas se pokrivač nosi na vjenčanjima, rođenjima i krunidbama.

Drugi simbol je mokorotlo, stožasti šešir spleten od trave čiji se oblik, prema predaji, ugledao na šiljati vrh planine Qiloane. Toliko je važan da krasi i državnu zastavu.