Spektakl kraj Imotskog
Prekrasan most na Jadranu, simbol prkosa, povezivanja i upornosti, slavi 55. rođendan! U vrijeme otvaranja bio je građevinsko čudo i jedan od najvećih na svijetu
Otok kamena, jake bure s Velebita, prekrasnih plaža, vrhunskog sira i starih maslina. Sve je to otok Pag. Iako ima sve značajke otoka, jer je sa svih strana okružen morem koje zapljuskuje njegovu kamenu obalu, mnogi ga doživljavaju kao poluotok. Razlog je, dakako, Paški most, građevina koja je Pažanima kopno učinila dostupnim i bližim, a sam otok otvorila za brojne goste koji nerado provode godišnji čekajući trajekt. Paški most ovog je mjeseca napunio 55 godina, a njegovi su povijest, graditeljske karakteristike i značaj za stanovništvo nevjerojatna priča o ustrajnosti, prkosu i dozi genijalnosti.
OTVARANJE JE BILO VELIK DRUŠTVENI DOGAĐAJ, A MOST JE U TO VRIJEME BIO JEDAN OD 10 NAJVEĆIH NA SVIJETU
Paški most otvoren je 17. studenog 1968. godine, a na otvaranju se okupilo 7000 stanovnika otoka i okolnih naselja. Nevjerojatna se činila pomisao bila da otočani, ako žele, na kopno sad mogu doslovno pješke. Izgradnja je započela u siječnju 1967. i trajala je 22 mjeseca. Kako je 2008. godine, povodom 40. rođendana mosta, pisao portal Dugi Rat, u špici posla na objektu je radilo 160 do 170 građevinara, tri inženjera, tri tehničara i pet poslovođa.
Njegovim dovršetkom Pag je postao prvi veći hrvatski otok na ovaj način spojen s kopnom. Most je tada bio jedan od deset najvećih na svijetu i prava senzacija tadašnje države.
MOST JE OTVOREN PRIJE ROKA UNATOČ NEPRESTANOJ BORBI S JAKOM BUROM I NEVREMENOM
Dugačak je 301 metar, širok 9 metara, a raspon luka iznosi 193,2 metra. Izgrađen je prema projektu inženjera Ilije Stojadinovića, a za radove je bila zadužena tvrtka Mostogradnja. U njega je ugrađen 3771 kubik betona, a armature je činilo 362 tone betonskog željeza. Most je nastajao u neviđenoj bitci s vremenom i meteorološkim prilikama. Radove je ometala jaka velebitska bura.
Unatoč svemu tome, most je završen nekoliko dana prije roka! Zabilježeno je da je u vrijeme građenja mosta, prema podacima DHMZ-a, zabilježen 241 dan s burama jačim od šest bofora, što označava jak vjetar, od čega je čak 138 dana bura puhala jače od osam bofora. Ta se jačina smatra olujnim vjetrom. Orkanska bura tog je ljeta potopila dizalicu na gradilištu, a potkraj prosinca bura je srušila 22 betonska stupa na Pagu i oborila 30 metara visok kran na gradilištu.
NEZAHVALNI VREMENSKI UVJETI OBILJEŽILI SU I DALJNJI ŽIVOT MOSTA
Od 15. srpnja 1967. do istog datuma 1968., na mostu je zbog vjetra bilo nemoguće raditi čak 124 od ukupno 365 dana. Unatoč svim tim poteškoćama, radovi su dovršeni 12 dana prije roka, a most je do danas ostao fascinantan primjer mostovnog graditeljstva i inženjerstva. Fascinantan je kameniti teren na koji karakterizira njegova oba kraja. Kamen je zahtijevao posebne metode rada i uvjetovao oblik same građevine. Nezahvalni vremenski uvjeti u podvelebitskom kanalu bili su značajni i za daljnji život mosta. Slana morska prašina nagrizala je konstrukciju i ubrzo mu je bila potrebna sanacija. Svako malo se interveniralo na različitim dijelovima mosta.
OGROMAN ZNAČAJ MOST JE IMAO U VRIJEME DOMOVINSKOG RATA
Paški most imao je i velik značaj u Domovinskom ratu. Nakon rušenja Masleničkog mosta, on je, zahvaljujući trajektnoj vezi Prizna – Žigljen na drugom kraju otoka, bio jedina spona između Dalmacije i kontinentalnog dijela Hrvatske. Njime su prolazili brojni prognanici i izbjeglice, preko njega je išlo naoružanje, hrana i vojska, zbog čega je više puta napadan. Nakon završetka rata napokon se pristupa temeljitoj rekonstrukciji mosta. Stara armirano-betonska konstrukcija zamijenjena je novom, čeličnom i od kraja 1999. on je ponovo zasjao punim sjajem. Prije 15 godina objavljena je velika monografija “Paški most – izgradnja, obrana, obnova” Ive Palčića koja je otkrila niz detalja, od kojih smo dio prenijeli u ovom tekstu.
PAŠKI MOST POSTAO JE JEDNA OD ATRAKCIJA OTOKA SIRA, MASLINA I PREKRASNIH PLAŽA
Paški most danas je neraskidiva spona ovog otoka s kopnom, ali i jedna od njegovih najvećih atrakcija. Gotovo da nema putnika, a ljeti ih preko mosta pređe nekoliko desetaka tisuća, koji uz njega ne zastanu. Obiđu kamenjar koji ga okružuje i uživaju u jedinstvenom pogledu na ovo građevinsko čudo. U blizini se nalazi i Fortica, utvrda iz 17. stoljeća. Poseban je osjećaj s nje pogledati na most, more i Velebit u pozadini te na jednom mjestu vidjeti taj nevjerojatan spoj starog i modernog, ali i prirode i onog što je stvoreno ljudskom rukom.
