Najviša slavonska planina dom je jedne od posljednjih hrvatskih prašuma, ali i sasvim neobičnog izvora vode

Zlatna, nepregledna i plodna ravnica. To je, nerijetko, prva asocijacija koja se veže uz predivnu Slavoniju. Planina rijetko kad, gotovo pa nikada ne pada na pamet kad razmišljamo o hrvatskoj žitnici, kako joj nekada govore. No, diže se Slavonija i u visine, a najznačajniji predstavnik tih slavonskih, zlaćanih jest Psunj, zavijen u svom podnožju u vinograde i voćnjake, a na višim visinama u šume hrasta i bukve. Planina Psunj, najviša planina Slavonije, uzdiže se do visine od 985 metara. I budno motri svoju pitoresknu okolicu…

Planina Psunj, s najvišim vrhom Slavonije koji ima ‘nizinsko ime’ – Brezovo polje – smjestila se na jugozapadnom rubu Požeške kotline. Ispružila se u smjeru sjeveroistok-jugozapad, sjeverno od Nove Gradiške i jugoistočno od Papuka, od čijih je južnih obronaka dijeli prijevoj Bučje visok 365 metara. U biti, Psunj je dio brdovitog vijenca koji okružuje spomenutu kotlinu, a to čini u društvu Krndije, Dilj gore, Požeške gore i već spomenutog Papuka, dok psunjskim područjem ‘caruju’ gradovi Lipik, Pakrac i Nova Gradiška.

Sam Psunj dugačak je 46 kilometara, a širok i do 25 kilometara. Tu maksimalnu širinu postiže između Nove Gradiške i Pakraca. ‘Okružuju’ ga brojne ceste, a u njegovim obrisima mogu uživati i svi koji putuju autocestom Zagreb-Lipovac. Zanimljiva je izgleda. Karakteriziraju ga njegove kose, dugačke i po desetak kilometara, koje se šire, kao lepeze, od vrha na sve strane, a koje režu gorski potoci. Zanimljivo je i to da su njegove više visine ‘pitomije’ od njegovih dolina, kažu, koje povremeno izgledaju poput pravih klanaca. Planina Psunj obiluje i vodom – na njoj su brojni izvori, a kao zanimljivost iskaču i tektonske pukotine kod Lipika, zaslužne za tamošnja termalna vrela.

Što se tiče vrha Psunja i njegova vrha, najvišeg vrha Slavonije, on je u biti visoravan prekrivena šumom. Na njemu se nalazi i 70 metara visoki televizijski odašiljač, dok je najviša točka označena geodetskim tornjem od 20 metara. Malo dalje od njega nalazi se i žig za planinare koji ih skupljaju, dok kod odašiljača stoji spomenik braniteljima koji su poginuli u Domovinskom ratu. Do samog vrha vodi nekoliko planinarskih staza, ali i makadamska cesta. Oni koji pješače, a ovisno koju stazu odaberu, morat će odvojiti i do pet sati hoda.

Ako tražite mjesto na kojem se nakratko skrasiti na Psunju, opcija ima nekoliko. Kao jedna od njih ističe se izletište Strmac, u općini Cernik, smješteno uz potok Šumetlicu, a koje osim 23 vrste drveća krase i sportski tereni te umjetno jezero. Vrlo je popularno i omiljeno, a čak proglašavamo i najboljim u kategoriji planinskih domova, izletište odnosno planinarski dom Omanovac, na nadmorskoj visini od 655 metara, s kojeg se pruža predivan pogled.

Kao jedan od istaknutih lokaliteta na Psunju navodi se i Čaklovačka gradina kod Dragovića. Ona datira iz 13. stoljeća, a nekada se nalazila u sklopu križevačkog područja te bila njezina najistočnija obrambena utvrda. Ona je ujedno predstavljala i najistočnije mjesto do kojeg se proširila kajkavština. Utvrda je bila u vlasništvu vitezova templara, zatim Keglevića i Tahija, a 1544. godine zauzimaju je Turci. Nakon što je oni napuštaju, biva prepuštena zubu vremena.

Planina Psunj, nekad inače otok u Panonskom moru, odlikuje se ljepotom prirode te je dijelom zaštićen i pod okriljem međunarodne ekološke mreže Natura 2000. Na području Psunja naići ćete tako na brojne životinje, među ostalim i muflona, a oko Brezova se polja navodno mogu pronaći i tartufi.

Na glasu je i posebni rezervat šumske vegetacije Muški bunar kod Okučana, u kojem se mogu pronaći veliki primjerci bukvi i hrasta kitnjaka, stari i po nekoliko stotina godina. Dapače, to se područje, zbog očuvanosti šumskog pokrova, smatra jednim od rijetkih prašumskih dijelova u Hrvatskoj. Površina mu je 43 hektara, a pod zaštitom je još od 1929. godine. Područje je poznato i po izvoru vode. „Za izvor pitke vode Muški bunar vezuje se mnoge legende o njegovim ‘čudotvornim’ moćima, ako domaće stanovništvo upitate za pojašnjenje, samo će vam tajnovito reći da si natočite vode i ponesete kući”, piše primjerice 34 portal. Rezervatu se može pristupiti šumskom cestom Strmac – Cernička Šagovina.