Orijentalni grad na obali Atlantskog oceana postao je prijestolnica prije samo 100 godina: spaja povijest i tradiciju s modernim svijetom i ima fantastične muzeje i impresivnu arhitekturu

Marrakech, Fez, Casablanca… Kad se spominju gradovi u Maroku, čini se da tamošnji glavni grad, Rabat, nekako uvijek padne u drugi plan. No, posve nezasluženo. Grad je to prepun ljepota i iznenađenja, starog i novog, mjesto gdje se daleka prošlost miješa s modernim. Rabat je i primjer razvitka Maroka, ali i prijestolnica u punom smislu – u tom gradu živi i marokanska kraljevska obitelj. U ovom vas vodiču vodimo kroz neke od povijesnih zanimljivosti vezanih uz ovaj grad na obali Atlantskog oceana, ali i neke od najvažnijih atrakcija koje bi, ako i kada se zateknete u njemu, valjalo razgledati, a od kojih su neke – pod naslovom “Rabat, moderna prijestolnica i povijesni grad” – uvrštene i na popis svjetske baštine. Vodimo vas u nadasve zanimljivi Rabat!

Povijest Rabata, iako je on glavni grad Maroka tek skromnih 100-tinjak godina, duga je i bogata. Područje grada, koji se smjestio na obali Atlantskog oceana, na mjestu gdje se rijeka Bou Regreg slijeva u isti, naseljeno je još od davnih vremena. Boravili su tu Feničani, ali i Rimljani koji su iza sebe ostavili plejadu arheoloških nalaza. No, Rabat je, pogotovo u 17. stoljeću, pokazao i svoje ‘divlje’ lice – njime su tada vladali pirati u sklopu kratkovječne Republike Bou Regreg. Napadi na brodove u području, kao i trgovina robljem bili su glavne djelatnosti.

Osnivačem Rabata smatra pak se sultan Yaqub al-Mansur. On je Rabat osnovao upravo s namjerom da on bude ono što je upravo danas – glavni grad, no to nije doživio. Izgradio ga je nakon pobjede nad Španjolcima 1195. godine i nazvao ga Ribat al-Fath, što bi u prijevodu značilo ‘samostan osvajanja.’ Ribat je, naime, zdanje koje je predstavljalo kombinaciju samostana i utvrde. Iz tog davnog imena rodilo se i ono današnje.

No, sultan je umro i vizija o Ribat al-Fath kao glavnom gradu nije se ostvarila, već je čast pripala Marrakechu pa, među ostalim, i Fezu… Dakle, Rabat je glavni grad postao tek 1912. godine, kada su Francuzi proglasili protektorat te preselili svu administraciju iz Feza u Rabat, koji im se, radi svog položaja, ali i potencijala za razvoj, činio najboljim izborom. S vremenom je grad dobrano i narastao – danas u njemu, ako se računa šire područje koje gravitira gradu, živi 1,6 milijun ljudi.

Kao i u većini drugih marokanskih gradova, i u Rabatu ‘sve počinje’ u Medini, koja je, kako piše Lonely Planet, dovoljno malena da je istražite u pola dana, ali dovoljno ‘komplicirana’ da se u njoj izgubite. Glavna ulica za šoping unutar nje bila bi Rue Souika, dok je po draguljarnicama poznata Rue des Consuls. No, Medina nije samo šoping. U njoj ćete pronaći i starinske gostionice u kojima su utočište pronalazili putnici koji su dolazili u sklopu karavana, ali i prostorom gdje su se nekada održavale aukcije robova. Za gladne, većine restorana se nalazi na glavnoj pješačkoj ulici, Ave Mohammed V, kod sjeverne granice Medine.

Kasbah des Oudaias, utvrda koja datira iz 12. stoljeća, nalazi se na mjestu spomenutog, originalnog ribata, po kojem je grad i dobio ime i smještena je uz tamošnju Medinu. Danas je to prvenstveno rezidencijalno područje, uskih uličica i bijelih kuća, koje su većinom gradili muslimanske izbjeglice iz Španjolske. Dio čari stare utvrde jest i predivan pogled koji se s nje pruža na ušće rijeke i ocean, i to pogotovo s njezine najviše točke, Plateforme du Sémaphore, a vrlo su upečatljiva i tamošnja monumentalna vrata koja vode u nju, Bab Oudaia, izgrađena 1195. godine. Ona su doduše samo povremeno otvorena i ‘pravi’ je ulaz kroz manja vrata do.

Među najvažnije atrakcije grada spada i 44 metara visoki Tour Hassan. Prema zamisli već spomenutog sultana koji ga je dao graditi, on je trebao biti najveći na svijetu, a uz njega je trebala stajati i najveća džamija na svijetu. Džamija je doduše stradala u potresu 1755. godine, i danas je iza nje ostao upečatljiv i fotogeničan niz stupova. No, povrh svega spomenutog, na istom se području nalazi i mauzolej kralja Mohameda V. Zdanje, u kojem počiva otac aktualnog kralja, ali i njegov djed, izgrađeno je od mramora, smatra se istinskim arhitekturnim ostvarenjem, krase ga predivne rezbarije i zlatni listići. Da bi ga razgledali, morate se pridržavati dress codea, odnosno biti primjereno odjeveni.

Jedno od mjesta na području Rabata koje privlači veliku pažnju jest i Chellah, povijesni lokalitet smješten na brdu, povrh doline rijeke Bou Regreg. Mjesto je to koje su voljeli Feničani, a onda i Rimljani, koju su ga preuzeli 40. godine. U jednom periodu povijesti, od 1154. godine pa sve do 14. stoljeća, lokalitet je zjapio napušten, a onda je na tamošnjim rimskim ostacima izgrađena nekropola. Od nekadašnje džamije ostao je minaret, a iza njega nalazi se sultanova grobnica, a među ostalim i Bassin aux Anguilles. Prema vjerovanju, žene u njega bacaju jaja kako bi nahranile tamošnje jegulje – to bi im trebalo osigurati plodnost i lagan porod.

Rabat je poznat i po svojim divnim parkovima, koji predstavljaju predah od užurbanosti grada. Dva se posebno ističu. Prvi je Jardin d’Essais Botaniques, kojeg su osnovali Francuzi. Koristili su ga kako bi u njemu testirali i aklimatizirali egzotične biljke. No, tu su isto tako i Andaluzijski vrtovi, također francuskih ruku djelo, a koji se nalaze unutar Kasbaha. Taj vrt krase bugenvilije, agrumi, palme…

Što bi Rabat kao obalni grad bio bez svjetionika? Upravo jedan, poznati i slavni, koji se prometnuo u svojevrsni simbol tog grada, stoji u Rabatu još od 1920. godine i usmjerava brodove u sigurnost tamošnjih luka. Svjetionik je u funkciji i danas, a posebno lijep prizor, kažu, predstavlja u sumrak. Na glasu je, kao mjesto koje valja pohoditi, i marina Bou Regreg. Za nju kažu da ne samo da je ona mjesto diplomatskog i političkog okupljanja, nego i srce kulturnih zbivanja. Na tamošnjoj se promenadi često održavaju izložbe, kulturni festivali, a nalazi se između Rabata i grada Salé, koji se nalazi na desnoj obali rijeke Bou Regreg.

Najstarija džamija u gradu zove se El Atiqa i izgrađena je u 10. stoljeću, dok je u 18. obnovljena gusarskim novcem, odnosno novac za njezinu obnovu donirao je jedan od pripadnika zloglasne gusarske skupine Salé Rovers. No, ulaz u nju zabranjen je za nemuslimane, kao i u Grande Mosquée de Rabat Medina, džamiju iz 14. stoljeća. Zanimljiv pak prizor predstavlja i katedrala sv. Petra koja datira iz 1919. godine, a kojoj su njezina dva tornja dograđena 11 godina kasnije.

No, Rabat nije samo glavni grad, on je i kraljevski grad. Naime, u njemu obitava i marokanska kraljevska obitelj i kralj Mohammed VI. i to u kompleksu Kraljevske palače. Kompleks nije otvoren za javnost, no njegova prisutnost daje na dodatnoj važnosti gradu. Sama je palača izgrađena 1864. godine. Turisti je mogu fotografirati izvana.

Osim po spajanju modernog i tradicionalnog, Rabat je poznat i kao mjesto gdje se miješaju i spajaju jezici, kulture i narodi. Taj zanimljiv miks utjecaja vidljiv je u gastronomiji, arhitekturi, glazbi… Kozmopolitsku dušu grada naglašava i činjenica da se tamo nalazi i Sveučilište Mohammed V, koje je poznato na svjetskoj razini, ali i da se primjerice upravo u tom gradu održava Mawazine Festival, jedan od najvećih festivala glazbe u Africi.

Rabat se može pohvaliti i šetalištem uz more koje predstavlja popularno mjesto za okupljanje, druženje i rekreaciju, a koje osim lijepih pogleda na ocean, krasi i niz ugostiteljskih objekata. Okolica Rabata nudi i opciju odlaska na plaže. Dvije se ističu, no nijedna od njih nije baš pogodna za kupanje – dapače zbog jakih su struja potencijalno opasne. No, zato su raj za surfere. Plage des Nations nalazi se 25 kilometara sjeverno od Rabata, a Témara Plage 15 kilometara južno. Obje su pješčane.

Ako volite muzeje, u Rabatu nećete ostati uskraćeni ni za njih. Jedan koji posebno upada u oči jest Musée Mohammed VI Art Moderne et Contemporain, za osnivanje kojega je zaslužan aktualni kralj. Muzej je otvoren 2014. godine, kao prvi nacionalni muzej moderne i suvremene umjetnosti. Za one koji žele naučiti više o povijesti te razgledati neke od rimskih arheoloških artefakata tu je Muzej povijesti i civilizacije. Kao mjesto za pogledati dobru izložbu spominje se i Villa des Arts de Rabat iz 1929. godine. Ističe se isto tako i zdanje po imenu Grand Théâtre de Rabat, jedno od posljednjih djela legendarne arhitektice Zahe Hadid. Radovi su bili obilježeni nizom poteškoća, no zdanje je i danas, nekoliko godina nakon završetka, zatvoreno.