Ispod površine najveće europske rijeke leže izgubljeni grad i 663 potopljena sela! Toliko je golema da na nekim dijelovima izgleda kao more

Smještena na istoku Europe i sjeveru Azije, Rusija je, s površinom od oko 17 milijuna kilometara kvadratnih, najveća država na svijetu, koja zauzima oko 11,5 % zemaljskog kopna. Prostire se na 11 vremenskih zona i ima obale na tri oceana, a sukladno tome, prepuna je i nevjerojatnih prirodnih bogatstava. Jedno od njih je i rijeka Volga, koja se sa svojih impresivnih 3534 kilometra smatra najdužom u čitavoj Europi.

U starom vijeku bila je poznata pod imenom Atil, a stari Grci zvali su je Rha. Čitav tok ove rijeke nalazi se na području Rusije. Danas u njezinom slivu živi gotovo 50 milijuna ljudi, što je trećina stanovništva te transkontinentalne zemlje. U Volgu utječe 200-tinjak rijeka, a čitavo njezino porječje ima oko 151.000 rijeka, potoka i drugih vodotoka.

Izvor joj je na rubu sela Volgoverhovje, u močvari na malom grebenu u Valdajskom visočju na zapadu zemlje, između prijestolnice Moskve i Sankt Peterburga, na 228 metara nadmorske visine. Na kraju svog toka Volga utječe u Kaspijsko jezero, koje leži na 28 metara ispod razine mora. Osnovni izvori vode su joj snježne padaline i otapanje snijega (60 %), podzemne vode (30 %) i kišnica (10 %).

Ukupno slivno područje Volge, koja kao vodeni put povezuje sjever i zapad Europe s Kaspijskim jezerom te središnjom Azijom, obuhvaća površinu od čak 1,36 milijuna kilometara kvadratnih. Ova rijeka nema prirodan pristup niti jednom otvorenom moru.

Volga je i glavni plovni put u Rusiji. Upravo ona prenosi polovicu riječnog prometa te zemlje. Uz veći dio njezina toka izgrađene su brane, a brodovi plove čitavom rijekom, osim prvih 105 kilometara. Volga se zimi zaledi pa se sav riječni promet na njoj zaustavlja na otprilike tri mjeseca.

Čitav tok najveće europske rijeke ima tri dijela. Gornja Volga počinje kod izvora, odakle teče kroz umjetne brane i četiri akumulacijska jezera do Nižnjeg Novgoroda, gdje se susreće s rijekom Okom. Srednja Volga zatim nastavlja do rijeke Kame, a teče kroz drevna jezerska korita i dva akumulacijska jezera. Donja Volga svoj tok završava u Kaspijskom jezeru.

Volga je s okolnim riječnim sustavima (rijeka Moskva) te morima (Baltičko, Bijelo, Azovsko i Crno) povezana kroz vodne kanale. Glavne luke na Volgi su Tver, Rybinsk, Jaroslavlj, Nižnji Novgorod, Kazan, Uljanovsk (bivši Simbirsk), Samara, Saratov, Kamišin, Volgograd i Astrahan.

Arheološki nalazi dokazuju da su ljudi na obalama Volge živjeli još od pradavnih vremena. Na njezinim obalama nicali su mnogi gradovi, a povjesničari plodno tlo njezine delte smatraju kolijevkom indogermanskih naroda. Vjeruje se da su Kelti upravo s ovog područja započeli svoje širenje prema Europi, a uz sve navedeno, Volga je kroz povijest služila i kao važan trgovački put od Skandinavije pa sve do Perzije.

Unutar sliva Volge mijenjaju se četiri geografske zone: gusta i močvarna šuma, šumska stepa, stepa i polupustinjske nizine. No intenzivan razvoj brana i akumulacija uvelike je naštetio ribljem fondu ove veličanstvene rijeke. Osim toga, zbog izgradnje umjetnog Rybinskog jezera, koja je trajala od 1935. do 1947. godine, u Jaroslavskoj oblasti potpuno su potopljeni povijesni grad Mologa i čak 663 sela!

Spomenuto jezero ”progutalo” je i 100-tinjak crkava te šest samostana, a najmanje 130.000 ljudi moralo se preseliti u druge dijelove Rusije. Ipak, 294 mještana odbilo je napustiti svoje domove. Svi su se utopili. Mologa je uklonjena iz svih službenih zapisa, a onima koji su se usudili makar i spomenuti taj grad prijetilo je uhićenje. Tek 2003. izgrađena je kapela u sjećanje na poginule. Rybinsko jezero sad je počelo isušivati, a dijelovi potopljene Mologe polako izlaze iz vode.