Kvizovi
Ovaj grad ima poseban odnos s mačkama: dvaput su spasile ljude, smiju u kafiće i muzeje, a neke imaju i radne knjižice
Mnogi se gradovi svijeta deklariraju kao “pet friendly”, prilagođeni i prijateljski nastrojeni prema psima ili mačkama, no na malo je mjesta povijest i duša grada toliko povezana s nekom životinjom kao što je ruski Sankt Petersburg povezan s mačkama. U tom gradu mačke slobodno šeću ulicama, ulaze u kafiće u kojima ravnopravno sjede na stolicama uz ljude, žive u muzejima…
ČUVENI MUZEJ ERMITAŽ OD 18. STOLJEĆA “ZAPOŠLJAVA” MAČKE DA ČUVAJU UMJETNINE OD MIŠEVA I ŠTAKORA
Brojni restorani i kafići imaju svoju mačku, koja je njihova maskota, i za taj je lokal jedinstvena kao i njihova ponuda. Šeta među stolovima, leži u kutku i raspoloženo čeka da joj gosti dobace kakav višak hrane iz svojih tanjura. Brojni stanovnici imaju mačke kao kućne ljubimce, a mace koje nemaju tu sreću da imaju svog vlasnika slobodno se muvaju ulicama i stanovnici ih redovito hrane i maze. Na pojedinim su mjestima u gradu čak postavljeni prometni znakovi koji vozače upozoravaju da je u okolici puno mačaka i da pripaze u vožnji!
View this post on Instagram
Jedna od najposjećenijih atrakcija grada je memorijal posvećen upravo dvjema mačkama, Elisei i Vasilisi, koje prema vjerovanju lokalaca donose sreću. Uređen je i muzej u potpunosti posvećen mačkama, a organiziraju se i tematske turističke ture koje vode turiste kroz povijest posebnog odnosa grada s ovim životinjama.
ZAJEDNICA MAČJIH ČUVARA PODIJELJENA JE U SLOJEVE: ARISTOKRACIJU, SREDNJI I NIŽI SLOJ
Najposebnije mačke u St. Petersburgu ipak su one u čuvenom muzeju Ermitaž. Tamo su one, naime, “zaposlene” kao čuvari umjetničkih djela od glodavaca. Čuvarice Ermitaža uživaju zaista poseban status. Svaki “ermit” ima radnu knjižicu s fotografijom, dobro ih hrane i imaju redovitu veterinarsku njegu. Osoblje muzeja svaku mačku zna po imenu, a daju im i posebne nadimke koji su u skladu s njihovim karakterom. Zajednica mačjih čuvara podijeljena je u slojeve: aristokracija, srednji sloj i niži sloj, a svaka je grupa zadužena za određeni dio zgrade.
U ovom neobičnom muzeju nikad nema više od 50, 60 mačaka istovremeno jer je osoblje primijetilo da kad ih je previše počinju se međusobno boriti za prevlast i zanemaruju svoje obveze. Kad broj previše naraste, višak mačaka se udomljuje, i to bez ikakvih problema: vjeruje se da mačka iz Ermitaža donosi sreću u kuću.
Povijest mačaka u Ermitažu potječe još iz vremena otvaranje te građevine 1764. godine i preživjela je sve do danas. Prvu je mačku u Zimski dvorac doveo car Petar Veliki u 18. stoljeću, a nakon njega je i carica Elizabeta naručila desetke mačaka iz Kazana kako bi se dvor riješio glodavaca. Status čuvara dvorca dobile su za vladavine Katarine Velike.
OMILJENIM ČETVERONOŽNIM STANOVNICIMA GOTOVO JE PRESUDILA GLAD TIJEKOM OPSADE
Umiljati čuvari Ermitaža preživjeli su sve političke potrese pa i Oktobarsku revoluciju 1917., no zamalo im je glave došla velika glad tijekom opsade Lenjingrada (što je staro ime St. Petersburga) u Drugom svjetskom ratu.
Očajan i izgladnjeli narod počeo je jesti mačke i njihov se broj drastično smanjio, no onda su se ponovo razmnožili glodavci koji su cijeli grad doveli u rizik od raznih zaraza, a uništavali su i ono malo preostalih zaliha hrane. Nakon što je opsada završena, jedna od prvih naredbi je bila da se u grad dovede što više mačaka kako bi ga spasile od nametljivih miševa i štakora. Tako su mačke postale dio ruske kulture te su dvaput spasile grad u 20. stoljeću: prvi put kao hrana, drugi put kao tamanitelji opasnih glodavaca. Stanovnici St. Petersburga im to nisu zaboravili.
View this post on Instagram
